Ederlezi / Đurđevdan je najveći, najradosniji i najstariji romski praznik. To je praznik kojim se slavi dolazak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda s kojima Romi žive.
Na taj dan se Romi osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično sе na ovaj dan jede janjetina. Kao nomadski narodRomi su ovim praznikom obilježavali završetak zimovanja i snjegova i početak proljeća i toplijeg vremena, vrijeme bujanja prirode, pa su pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put. Romi ovaj praznik slave bez obzira na vjeru, bili oni pravoslavni ili pripadnici islamske vjere. Romi koji su katolički kršćani praznik obilježavaju po gregorijanskom kalendaru, pod imenom Jurjevo ili Đurđevo.
Pripreme za Đurđevdan Romi započinju dan prije, spremanjem hrane i kolača. Za neke Rome je veoma je važno i kupanje na rijeci, prije sunca. Ponekad se u rijeku bacaju vijenci od raznog cvijeća ili se izlijeva mlijeko. Nakon toga počinje slavlje uz muziku, ples, pjevanje i razne igre.
Romi, kao i mnogi narodi od davnina obilježavaju početak proljeća i godišnjeg prirodnog ciklusa. Dolaskom Roma na Balkan krajem 14. i početkom 15. stoljeća, ovaj običaj našao je svoje mjesto i nastavio se slaviti u simbiozi s obilježavanjem velikog kršćanskog praznika Đurđevdana. Kako se taj praznik, po pravoslavnom julijanskom kalendaru, slavi 6. svibnja, a to je vrijeme kada najčešće na Balkan stiže proljetno vrijeme i prestaje razdoblje snjegova i hladnoće tako je od Roma koji su naseljeni na Balkan upravo taj praznik prepoznat kao simbolični dan slavljenja dolaska proljeća i romski Ederlezi je poistovjećen s Đurđevdanom.
