U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i oboljeli i članovi porodice

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se 14. novembra u više od 170 država svijeta još od 1991. godine, kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti.

Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kad tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je “ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.

Kako je napisala mr.sc.dr Adnana Dizdarević – Maksumić u informaciji Zavoda za javno zdravstvo FBiH, iako je započeo proces prikupljanja podataka oboljelih od dijabetesa u Federaciji BiH, putem prijava, registar još nije zaživio. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) u 2020. godini registrirano je 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini (64.594).

Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još ne zna da ima šećernu bolest.

Simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje sporo zarastaju.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine izradio je u saradnji s kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u 2017./2018. godini, među ostalim smjernicama koje se koriste u PZZ-u, i smjernice za prevenciju i tretman dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u timovima porodične medicine.

– Zavod je obavio edukaciju zdravstvenih profesionalaca, oko 1.200 doktora i medicinskih sestara u timovima porodične medicine, u skladu s preporukama datim u tim smjernicama. Planira se i zanavljanje spomenutih smjernica, a u skladu s najnovijim preporukama dobre prakse – ističe se.

Kako savjetuju stručnjaci, oboljeli od dijabetesa treba da izbjegavaju prženu i masnu hranu i slatkiše, da jedu više svježeg voća, vježbaju ili šetaju 30 minuta svaki dan, održavaju tjelesnu težinu u granicama normale, jave se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan prate i pregledaju stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodaju bosi, te ne konzumiraju duhan i alkohol.

Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob (preko 60 godina), muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi tlak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

– U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on zapamtiti i primijeniti savjete i upute. Važno je oboljele educirati o šećernoj bolesti –  naglasila je dr. Dizdarević – Maksumić.

Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva, kako ističe, regulisanje i svođenje na optimalne vrijednosti tjelesne težine što ima značajan utjecaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.

Najčešće komplikacije dijabetesa su sljepilo, srčani udar, bubrežna slabost, amputacije. Među savjetima za oboljele su da se zdravim stilovima života može prevenirati do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2. A zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje.

– Usvajanje i prakticiranje zdravih životnih stilova je preduslov za prevenciju mnogih bolesti, posebno onih iz grupe masovnih nezaraznih bolesti, među kojima je i dijabetes mellitus – naglašeno je.

Kako se navodi u informaciji Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koju je pripremila specijalistica epidemiologiјe Ljubica Јandrić, u vrijeme pandemije, osobe s diјabetesom suočavaјu se sa dodatnom zdravstvenom priјetnjom. Nažalost, evidentno јe da ti ljudi mogu biti osјetljiviјi na komplikaciјe bolesti Covid-19 uzrokovane virusom korona.

– Dokazi upućuјu na to da je smrtnih slučaјeva znatno više među ljudima sa osnovnim zdravstvenim stanjima, kao što јe diјabetes. To јe posebno slučaј među stariјim osobama (procјenjuјe se da јedna od pet osoba stariјih od 65 godina ima diјabetes) i kad diјabetes niјe pod kontrolom. Diјelimo zabrinutost sa mnogim kolegama da bi trenutna situaciјa mogla dovesti do povećanja komplikaciјa diјabetesa, u nadolazećim godinama. Štoviše, trebali bismo se brinuti da će nasliјeđe pandemiјe utjecati na resurse usmјerene na zarazne bolesti na štetu svih nezaraznih bolesti, uključuјući i diјabetes. U trenutnoј situaciјi, globalna zaјednica diјabetesa mora se udružiti i podići glas da bi osigurala da diјabetes, vodeći uzrok globalnog invaliditeta i smrtnosti, dobiјe potrebnu pažnju. Ako јe ikad bilo vriјeme da se pažnja usmјeri na diјabetes, to vriјeme јe sad – navodi.

Analizom podataka u 2020. godini, u Republici Srpskoј priјavljeno јe ukupno 446 novih slučaјeva oboljelih od diјabetesa melitusa (novootkriveni) i to 56 Tip 1, a 390 Tip 2. Od ukupnog broјa priјavljenih novooboljelih, 258 su osobe muškog, a 188 ženskog spola. 

Dijabetes je jedan od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u 21. vijeku. Prema podacima Internacionalne dijabetes federacije (IDF), broj odraslih koji žive s dijabetesom je više od tri puta povećan, posljednjih dvadeset godina. IDF procjenjuje da 9,3 posto odraslih (starosti 20 do  79 godina) i 1,1 milion djece i adolescenata (mlađih od 20 godina) živi s dijabetesom te da će do 2030. godine 578 miliona odraslih širom svijeta živjeti s dijabetesom.

Izvor: bhrt

Vezane vijesti: