Pravo na socijalnu zaštitu za dio migranata u Danskoj bi moglo biti uslovljeno 37-satnim sedmičnim radom.
To bi se odnosilo na migrante koji tri-četiri godine ostvaraju ovo pravo, ali koji još nisu naučili danski jezik na traženom nivou.
Premijerka ove zemlje Mette Frederiksen je ukazala da će se to prije svega odnositi na žene koje su, kako ih je nazvala, nezapadnog porijekla. Ovo je nastavak pooštravanja pravila za migrante, a koje traje već nekoliko godina.
U Danskoj su sada jedna od najrestriktivnijih pravila za migrante u odnosu na druge evropske države. Cilj joj je da uopće ne dobija zahtjeve za azil.
Iz vlade su saopćili da novim pravilima namjeravaju pomoći migrantima da se asimiliraju u dansko društvo. Pojedini ova pravila smatraju pogrešnim i nepravednim.
“Želimo utemeljiti sistem u kojem su svi dužni doprinositi i biti korisni. Ako ne mogu naći redovan posao, onda moraju raditi za socijalne beneficije koje dobijaju. Dugo smo činili medvjeđu uslugu, jer nismo ništa tražili od njih”, poručila je premijerka Frederiksen.
Vlast tvrdi da šest od 10 migrantica s Bliskog istoka, iz sjeverne Afrike i Turske ne radi.
“Suštinski je problem kada imate snažnu ekonomiju čiji poslodavci imaju potrebu za radnom snagom, a istovremeno postoje velike grupe, prije svega žena nezapadnog porijekla, koje nisu dio tržišta rada”, izjavila je premijerka.
Ministar rada Peter Hummelgaard je naglasio da će biti dostupni različiti poslovi – od kupljenja opušaka sa plaža do rada u kompanijama. Među onima koji kritikuju ove namjere vlasti je i ljevičarska Ujedinjena lista.
Za 51-godišnju migranticu Nejat Chafehi iz Kopenhagena ovo nije rješenje. Kako je kazala za TV2, premijerka uopće ne zna o čemu govori. Tvrdi da migrantice kontinuirano traže poslove.
“Kako da pronađete posao kada vas toliko odbijaju”, pita se Chafehi.
S druge strane, nezaposleni migrant Dekar Muhamed smatra da je ovo dobra ideja.
Od 2019. godine, kada je Frederiksen postala premijerka, broj zahtjeva za azil u Danskoj se drastično smanjio. Od 1. januara do 31. jula ove godine bilo ih je 851. Najviše ih je bilo 2015. u jeku migrantskog vala u Evropi – 21.000. Spomenuto pravilo mora odobriti parlament, piše BBC.
Izvor:Klix.ba
