Ćevabdžinica kod Kajte: Kultno mjesto Kladuščana

U Velikoj Kladuši postoji jedna mala kućica koja već godinama privlači pažnju specifičnim mirisom koji se iz nje širi. Riječ je o ćevabdžinici ”Kvarta kod Kajte” koja je otvorena davne 1983. i spada u jednu od najstarijih ćevabdžinica na području ovog dijela BiH. Od otvaranja ovog kultnog mjesta za mnogobrojne Kladuščane prošlo je 38 godina, a izgled ovog ugostiteljskog objekta nije se mnogo izmjenio, još uvijek odiše toplinom i mirisom domaće kuhinje.

Ćevabdžinicu je otvorio legendarni Kajtaz Sabljaković Kajto koji je u Veliku Kladušu došao iz rodnog Pećigrada, kao već iskusni ugostitelj. U to vrijeme to je bilo nešto novo i posebno, a koliko je uspješno radio ovaj objekat u samom početku, najbolje govore situacije da se utorkom, kada je pijačni dan, u redu čekalo da bi se ušlo u ćevabdžinicu.

Ponekad nije bilo vremena da se sjedi i jede, već se pakovalo za ponijeti, a poseban tretman imali su školarci koje je u toku odmora uvijek čekala spremna porcija. Kajto je u Banja Luci završio srednju ugostiteljsku školu, a prikupljeno znanje usavršavao je po različitim restoranima na području Cazina i rodnog Pećigrada. Nakon ženidbe, doselio se u Veliku Kladušu i započeo ovu priču, a njegov uspjeh pričao je sam za sebe. U Velikoj Kladuši nećete naći nikog, ni malog ni velikog, ko ne zna  ko je ustvari Kajto i gdje je ”Kvarta kod Kajte”, ali nije se uvijek zvala ovako. Kako nam priča nasljednica ovog posla, Emina Ćehić, ovaj ugostiteljski objekat nekada se zvao samo Kvarta, ali je upravo ona nakon smrti njenog oca prije dvije godine, preuzela ovaj posao i dodala naziv ”Kvarta kod Kajte”, upravo njemu u čast.

Pored odličnih ćevapa, ovdje danas možete pojesti i nekoliko domaćih jela, koja se spremaju po domaćoj recepturi. ”Ovdje je pored ćevapa sada popularna domaća hrana koja se radi po starom dobrom domaćinskom receptu po kojem kuha i domaćica kod kuće, jedina razlika je što mi kuhamo u malo većim loncima i tavama”, kaže nam Emina.
Emina je jedno od troje Kajtine djece, koja nam kaže da je zajedno sa svojim sestrama odrasla u ćevabdžinici i od malih nogu je voljela ljude koji su tu dolazili od samog osnivanja pa i do dan danas. Zanimljivo je to da je Emina magistrica pedagogije, trenutno je i zamjenica predsjedavajućeg OV Velika Kladuša ali je ugostiteljstvo posao kojem se maksimalno predaje.

”Mnoge priče bi ovi zidovi mogli ispričati, kada bi mogli govoriti i pisati, bilo bi to nekoliko dobrih knjiga o svemu onom čemu su svjedočili skoro četiri decenije”, kaže Emina. Gubitkom oca, Emina je bila prva koja je odlučila nastaviti tamo gdje je on stao i učiniti ga ponosnim na ono što je on zajedno sa njihovom majkom napravio. Zanimljivo je upravo to da je Emina mlađa od same ćevabdžinice, ali ljubav prema njoj postojala je oduvijek, a danas tu ljubav prenosi i na svoju djecu. Pored toga, ljubav prema ovom mjestu postoji kod mnogih Kladuščana, pogotovo onih starijih generacija, koji kako Emina kaže, ne dolaze samo da bi pojeli nešto domaće već kako bi se ispričali i pitali pitanja ”Kako pokrenuti mobilni telefon” ili ”Gdje izvaditi PCR test?”. Prema Emininim riječima ovo mjesto je ispunjeno posebnom energijom i mjesto je koje je za mnoge od njih ispunjeno ljubavlju, gostoprimstvom, ljubaznošću i lijepim riječima.

Itekako je primjetno smjenjivanje generacija ovdje, a sadašnja vlasnica potrudila se da ovaj ugostiteljski objekat što više približi mladim ljudima i to putem drušvenih mreža preko kojih svakodnevno objavljuje nove-stare recepte,  priče i dogodovštine nastale u godinama prije. U ovom poslu je kako kaže, pronašla pravu sebe i drago joj je što je rame uz rame sa svojim ocem naučila kako da ova priča ostane živa i nakon njegove smrti i nada se da će u tome uspjevati i u budućnosti.

Ono što je karakteristično za ovu kultnu ćevabdžinicu jeste da je cijeli jedan zid posvećen Josipu Brozu Titu, doživotnom predsjedniku bivše države. Fotografije i biste nas podsjećaju na neka bezbrižnija vremena, a sve to i danas Emina drži kao uspomenu na svog oca koji je bio i predsjednik velikokladuškog Udruženja Josip Broz Tito.



Trend radio/Nejra M.-Lj.

Vezane vijesti: