Reprezent organizirao uličnu aktivnost o nepoštivanju ljudskih prava

 Jučer je (28.12.2019.) na Trgu mladih u Centru Velike Kladuše održana ulična aktivnost koja je dio projekta „Mediji za ljudska prava“. Ovaj Projekt implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju Pro Educa, a uz financijsku podršku Evropske unije. Sam Projekt ima za cilj senzibiliziranje građana o potrebi efikasnijeg poštivanja ljudskih prava marginaliziranih grupa u medijskim sadržajima.

U Centru grada mlade volonterke Redakcije ReprezenT (Lajla Žalić i Neila Odobašić) su dijelile promo materijal i razgovarale sa građanima o tipičnim primjerima nepoštivanja ljudskih prava u ovoj lokalnoj zajednici. Prolaznike je, i pored hladnog vremena i susnježice, interesirala tematika na koji način mediji mogu senzibilizirati građane na efikasnije poštivanje ljudskih prava mariginaliziranih grupa u medijskim sadržajima.

Akcija, osim u Velikoj Kladuši  održava se još u 14 gradova BiH sa ciljem promovisanja i zaštite ljudskih prava. Ovu priliku smo iskoristili da razgovaramo sa dva urednika ovdašnjih nezavisnih medija te jednim publicistom-analitičarem.

Mersad Sarajlija, osnivač je i urednik Trend radija kaže nam kako je 2019. godina bila za ovaj medij izuzetno uspješna. Od svih uspjeha, najviše ističe osnaživanje mladih ljudi na području medijske pismenosti kroz projekat Škola novinarstva, ali i oslobađanje građana da govore o različitim temama bez ikakvog straha, koji su bili sastavni dio projekta kojeg je Trend radio realizirao. Navodi da je u toku rada bilo poteškoća sa općinskom vlašću u Velikoj Kladuši u vidu zloupotrebe govornice Općinskog vijeća za napade na novinare, a posljednjih mjeseci pritisci su bitno smanjeni, istakao je Sarajlija.

Esad Šabanagić, urednik u Redakciji ReprezenT-a također ističe zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u godini koju ispraćamo. Urednik ReprezenT-a ističe kako je ova Redakcija u tekućoj godini konkurisala a potom i dobila da realizira dva projekta, prvi USAID a drugi Kantonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta te da je za te potrebe i zaposlila jednu novu radnicu na neodređeno vrijeme. -S’ druge strane, bila je ovo izuzetno turbulentna godina, jedna od najtežih otkako je ove Redakcije zbog diskriminacije i pritisaka aktuelne vlasti. Novinare ove Redakcije vijećnici Laburističke stranke prozivaju sa vijećničke govornice i nazivaju raznim imenima, često i pogrdnim, kao što su „udbaši“, „strani plaćenici“, „kvazi novinari“, „novinarčići“, „protivnici razvoja Velike Kladuše“, „neotesani novinari“ itd. Što se tiče provedbe Zakona o slobodi pristupa informacijama, on se kod aktuelne vlasti ne primjenjuje i postao je nemoguća misija, i pored činjenice što je zbog ovakvog stanja u problematiku uključen Upravni inspektorat Federalnog Ministarstva pravde. U najkraćem, aktuelna vlast Velike Kladuše diskriminira medije i to na način kakav se ne bilježi na prostorima BiH pa ni znatno šire, kazao nam je, između ostalog, Esad Šabanagić. U nastavku razgovora urednik ReprezenT-a ističe da u godini koju ispraćamo nije bilo tužbi upućenih na ovaj mediji, nije bilo čak ni demantija već samo jedno reagiranje Udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara „Agrokomerc“ kojem za njegovo djelovanje svake godine aktuelna vlast iz općinskog Budžeta izdvaja godišnje 250 hiljada KM.

 Velikokladuški publicista i analitičar Ramo Hirkić ističe prisutnost disikriminacije u Velikoj Kladuši. Kako navodi sama pojava diskriminacije je prisutna i u medijima, ali je i opće raširena kod svih prava koje imaju građani Velike Kladuše. Velikokladuško društvo je specifično i nalazi se u dugoj tranziciji, ali je najbitnije da svi građani, i pored diskriminacije, bore se i teže pravednom, naprednom i inkluzivnom društvu, ističe Hirkić. -Nažalost, diskriminacija građana a posebno medija je opće raširena pojava u Velikoj Kladuši, kako ona sistemska tako i individualna. Diskriminacija se najviše primjećuje kroz ignorisanje građana i kod pristupa informacijama po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Mediji koji se financiraju iz budžeta ne mogu biti slobodni i oni se bave opjevavanjima onih koji krčme budžet građana a ne pravima i potrebama građana, kazao je, između ostalog, publicista i analitičar Hirkić.

 Pripremila: Lajla Žalić – volonterka u Redakciji ReprezenT-a

Vezane vijesti: