Za godinu dana broj zaposlenih povećan za svega 134 a preko 1 300 manje na Birou rada

Najnoviji podaci o broju nezaposlenih i zaposlenih na području velikokladuške općine, definitivno ne idu u prilog konceptu masovnog zapošljavanja kojeg je propagirala izvršna vlast Velike Kladuše. Sama činjenica da je u Velikoj Kladuši, po podacima kantonalne Službe za zapošljavanje za prošlu godinu, poslije Bužima najveći procenat nezaposlenih na USK 54 % , dovoljno govori o situaciji na području općine.  Ono po čemu Kladuša prednjači je broj onih koji su odjavljeni sa Biroa rada (1. 360 za godinu dana), dok se broj zaposlenih povećao za svega 134 lica u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 5 280. Pošto je broj evidentiranih na Birou rada za godinu dana smanjen za 18 % a broj zaposlenih povećan za svega 2,5 %, nameće se logičan zaključak da je za svega godinu dana iz Velike Kladuše „nestalo“ oko 15 % nezaposlenih.

Na sve ove podatke treba imati u vidu činjenicu da će iz općinskog budžeta za četiri godine biti potrošeno  oko 10 miliona KM za nova zapošljavanja u  Komunalijama, što nas tjera na razmišljanje da li su ova sredstva mogla biti utrošena za druge stvari od kojih bi građani Velike Kladuše imali više koristi? Oni koji brane ovaj koncept općinske vlasti govore da je slična situacija u cijeloj BIH, da baš nije tako pokazuju statistički podaci koji kažu da  nezaposlenost u cijeloj BIH iznosi 34 %, na području USK ona je 47 %, a u Velikoj Kladuši je ona 54 %. Imamo nekoliko općina u BIH koje su po broju stanovnika otprilike kao Velika Kladuša a broj zaposlenih je veći za 50 i više %. (Gračanica 45 000 stanovnika a broj zaposlenih oko 11 500).

Nijedna općina u BIH a vjerovatno ni u Evropi nije se odlučila na koncept zapošljavanja budžetskim sredstvima putem javnog preduzeća, već  budžetskim sredstvima stvaraju ambijent za poduzetnički sektor na način da se ubrza procedura za dobijanje dozvola za investitore ili da se otvaraju poslovne zone koje će omogućiti nova radna mjesta. Ono što je sigurno da se u 2020. godini ne može razvoj općine temeljiti na konceptu zadrugarstva, sadnji oraha, kestena, lješnjaka po cijenama sadnica koje su izuzetno skupe, a kako imamo informacije na oglednoj parceli pola tih sadnica se osušilo.

Izvršna vlast Velike Kladuše na čelu sa općinskim načelnikom mora shvatiti da joj je obaveza stvarati ambijent za poduzetnike i investitore, a ne baviti se zapošljavanjem stranačkih kadrova i pristalica jedne političke opcije . Na osnovu svih ovih pokazatelja o broju nezaposlenih i zaposlenih, kao i masovnom iseljavanju Kladuščana dolazimo do toga da je posljednjih godina mnogo toga loše odrađeno.

Trend radio/Mersad Sarajlija

Vezane vijesti: