S obzirom da je u entitetu RS na snazi zabrana okupljanja više od 50 osoba u zatvorenom prostoru uz poštivanje fizičke distance, organizatori su najavili da će imati dvije grupe od 50 osoba, razdvojenih u dvije hale.
Usljed pandemije koronavirusa mnoge porodice iz dijaspore odlučile su da ove godine neće ukopati svoje najmilije.
U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su ukopane 6.643 žrtve, a i dalje se traga za hiljadu osoba koje su stradale u gnusnom zločinu devedesetih godina.
Zavjet šutnje i sve manje identifikovanih žrtava
Svake godine broj identifikovanih je sve manji, a strah da zbog kampanje skrivanja i zavjeta šutnje svi ubijeni neće biti pronađeni sve je veći.
Žrtve, ubijane i premještane u primarne, sekundarne i tercijarne grobnice na kraju su locirane na 150 lokacija.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Salko Ibišević (1972) koji je imao 23 godine kada je ubijen, a najstarija je Hasan Pezić (1925) koji je imao 70 godina.
Žrtve koje će danas biti ukopane u Memorijalnom centru u Potočarima:
1. Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine,
2. Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925 godine,
3. Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971 godine,
4. Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969 godine,
5. Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970 godine,
6. Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947 godine,
7. Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. godine,
8. Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. godine.
Za devetu žrtvu koja će biti ukopana danas u Potočarima porodica je naknadno dala saglasnost.
Neki od njih identifikovani su prije desetak godina, ali su porodice čekale današnji dan kako bi se u potpunosti kompletirao skelet ili pronašlo više posmrtnih ostataka u sekundardnim grobnicama. Posmrtni ostaci žrtava genocida do sada su pronađeni na oko 570 lokacija.
Dženaza za devet žrtava genocida bit će klanjana nakon podne namaza, a predvodit će je Husein-ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH.
Nakon klanjanja dženaze bit će pročitana imena žrtava nakon čega slijedi učenje na mezarima čime će vjerski program biti završen.
Nevino ubijeni dječaci i muškarci
Nakon napada srpskih snaga na zaštićenu enklavu Srebrenica u julu 1995. godine ubijeno je najmanje 8.372 dječaka i odraslih muškarca i 571 žena. Za ove zločine, za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, do sada je pred Haškim tribunalom i sudovima regiona osuđeno ukupno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Hagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosuđe osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika “Škorpiona”.
Uprkos svim presudama i dokazima o genocidu vlasti Republike Srpske i u proteklom periodu bavile su se revidiranjem prošlosti i činjenica o agresiji na BiH i stradanjima. Vlast koja kontinuirano negira genocid i druge dokazane zločine formira komisije koje se trebaju baviti istraživanjem stradanja ignorišući presude Haškog tribunala i drugih sudova.
Stručna javnost, zajedno s porodicama ubijenih, stalno ukazuje na neophodnost donošenja zakona o negiranju genocida koji će predvidjeti kazne za negatore.
“Niko od ratnih zločinaca nije heroj, niko od njih nije osuđen jer su branili svoj narod, nego jer su ubijali zatvorenike, civile i jer su odgovorni za masovna silovanja”, rekao je jednom prilikom glavni tužilac UN Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS) Serge Brammertz.
