Cijene hrane na svjetskom tržištu ponovo su porasle, a novi pritisci na snabdijevanje mogli bi se u narednom periodu odraziti i na potrošače u Bosni i Hercegovini.
Referentni indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u septembru 2026. godine iznosio je prosječno 136 bodova, što je za 1,5 posto više nego u augustu, dok je u odnosu na septembar prošle godine zabilježen rast od 5,8 posto.
Žitarice predvode rast
Najveći rast zabilježen je kod žitarica. Njihove cijene u septembru bile su 5,1 posto više nego mjesec ranije, dok su u odnosu na isti period prošle godine porasle za 17,2 posto.
Porasle su i cijene riže, za 1,4 posto, što se povezuje s nepovoljnim vremenskim prilikama i sezonski manjom ponudom Indica riže.
Za BiH su posebno važne promjene na tržištu pšenice, s obzirom na to da zemlja uvozi oko dvije trećine pšenice koju troši.
Najviše se uvozi iz susjednih zemalja – Srbije, Hrvatske i Mađarske.
Pšenica i kukuruz
Svjetske cijene pšenice u septembru su porasle za 6,3 posto. Kao jedan od razloga navode se logistička ograničenja u regiji Crnog mora, ali i sušni uslovi tokom sjetve u Sjevernoj Americi.
Istovremeno, cijene kukuruza porasle su za 5,6 posto, između ostalog zbog slabijih prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i smanjenog izvoza iz Brazila.
Glavni ekonomist FAO-a Maksimo Torero (Maximo Torero) upozorio je da poremećaji u Hormuškom moreuzu i na Crnom moru, zajedno s klimatskim faktorima, povećavaju troškove energije, transporta i hrane.
Prema njegovim riječima, ukoliko se ovakav trend nastavi, posljedice bi se mogle ubrzo preliti na maloprodajne cijene hrane, a posebno bi mogle biti pogođene zemlje koje zavise od uvoza hrane i energenata.
Manja proizvodnja
Prema najnovijem FAO izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, očekuje se da će globalna proizvodnja žitarica u 2026. godini pasti za 2,1 posto, na nešto manje od 2,98 milijardi tona.
Istovremeno, FAO je blago povećao prognozu globalne potrošnje žitarica za period 2026./27. godine, na 2,966 milijardi tona.
Zbog logističkih poteškoća u transportu kroz Crno more očekuje se i pad svjetske trgovine žitaricama za 3,5 posto u odnosu na prošlogodišnji rekordni nivo.
Novi pritisci
Dodatne pritiske na tržište pokazuje i mjesečni pregled sistema AMIS „Market Monitor“.
U izvještaju se upozorava na rast troškova transporta, poskupljenje umjetnih gnojiva i kontinuirane logističke poremećaje koji stvaraju sve nesigurnije tržišno okruženje.
Posebna pažnja posvećena je i jačanju fenomena El Niño, koji dodatno povećava neizvjesnost kada je riječ o prinosima, posebno riže u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji.
Tokom epizoda El Ninjo ( El Niño) prinosi riže u prosjeku su 1 do 1,5 posto niži od očekivanog trenda. Prinosi pšenice i kukuruza uglavnom ostaju blizu uobičajenih nivoa, dok prinosi soje često budu 1,5 do 2 posto iznad trenda.
Za Bosnu i Hercegovinu kretanja na svjetskom tržištu posebno su značajna zbog velike ovisnosti o uvozu hrane. Ukoliko se pritisci na proizvodnju, transport i snabdijevanje nastave, dio tih troškova mogao bi se u narednom periodu odraziti i na cijene koje plaćaju domaći potrošači.
