Bosna i Hercegovina se već godinama suočava s padom nataliteta i smanjenjem broja stanovnika.
Bosna i Hercegovina u prvoj polovini 2026. godine bilježi rast broja novorođenčadi i značajan pad broja razvoda brakova. Ipak, uprkos pozitivnim pomacima, broj umrlih i dalje je znatno veći od broja rođenih, što potvrđuje da se zemlja i dalje suočava s negativnim prirodnim priraštajem.
Prema preliminarnim podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja juna ove godine registrovano je 11.604 živorođene djece, što je 7,14 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, zabilježeno je 849 razvoda, odnosno 15,86 posto manje nego u prvoj polovini 2025. godine.
Broj umrlih i dalje daleko veći od broja rođenih
Iako je porast broja novorođenčadi ohrabrujući podatak, demografska slika BiH i dalje je zabrinjavajuća.
U prvih šest mjeseci 2026. godine umrlo je 17.568 osoba, što je 3,27 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
To znači da je broj umrlih bio veći od broja rođenih za čak 5.964, pa je prirodni priraštaj ostao negativan.
Podaci pokazuju i da je tokom ovog perioda sklopljen 5.921 brak, što je 3,39 posto manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine.
U junu rođeno najviše beba
Posmatrano po mjesecima, najmanje djece rođeno je u januaru, kada je registrovano 1.652 novorođenčadi. Najviše rođenja zabilježeno je u junu, kada su na svijet došle 2.267 beba.
Januar je, s druge strane, bio mjesec s najvećim brojem umrlih. Tada su preminule 3.121 osobe, a prirodni pad iznosio je 1.469 stanovnika.
U junu je razlika između broja rođenih i umrlih bila znatno manja, ali je i dalje ostala negativna, s 615 više umrlih nego rođenih.
Vitalni indeks, koji pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 66,05. U januaru je bio 52,93, dok je u junu porastao na 78,66.
Među novorođenčadima više dječaka
Od ukupno 11.604 živorođene djece, tokom prvih šest mjeseci ove godine rođeno je 5.950 dječaka i 5.654 djevojčice.
Kada je riječ o umrlima, broj muškaraca i žena bio je gotovo izjednačen. Preminuo je 8.761 muškarac i 8.807 žena.
U istom periodu zabilježeno je i 45 smrtnih slučajeva među dojenčadi, odnosno djecom mlađom od godinu dana.
BiH se godinama suočava s padom nataliteta
Rast broja rođenih u prvoj polovini ove godine predstavlja pozitivan pomak, ali dugoročni podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina već godinama suočava s padom nataliteta i smanjenjem broja stanovnika.
Tokom 2019. godine u BiH je rođeno 28.360 djece, dok je 2023. godine registrovano 26.451 novorođenče, što je pad od približno sedam posto.
U 2023. godini umrla je 35.471 osoba, a prirodni pad stanovništva iznosio je 9.020.
Dodatni pokazatelj demografskih izazova jeste stopa ukupnog fertiliteta, koja je u 2023. godini iznosila 1,18 djeteta po ženi. To je znatno ispod nivoa od oko 2,1 djeteta po ženi koji se smatra potrebnim za dugoročnu obnovu stanovništva bez migracija.
Sve manje stanovnika, a novog popisa nema
Prema posljednjem popisu stanovništva, provedenom 2013. godine, Bosna i Hercegovina imala je 3.531.159 stanovnika.
Među njima je bilo 543.719 djece do 14 godina, dok je 501.996 stanovnika bilo starije od 65 godina.
Kako novi popis stanovništva još nije proveden, ukupan broj stanovnika procjenjuje se na osnovu dostupnih statističkih podataka. Procjena Agencije za statistiku BiH pokazala je da je sredinom 2023. godine u zemlji živjelo oko 3,42 miliona ljudi, što je približno dva posto manje nego 2019. godine.
Veći broj rođenih beba i manji broj razvoda u prvoj polovini 2026. godine donose određene pozitivne vijesti, ali dugoročni demografski trendovi i dalje upozoravaju na ozbiljan problem. Da bi se zaustavio pad stanovništva, nije dovoljno samo povremeno povećanje broja rođenih, već je ključno da se takav trend održi i u narednim godinama.
