Poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja, a sindikati traže veće plate za radnike. No, u vrijeme inflacije i novih najava poskupljenja, koliko radnici zaista mogu očekivati? Ko će snositi trošak povećanja plata i, ono najvažnije, hoće li veća primanja značiti i bolji životni standard ili će ih “pojesti” nova poskupljenja?
Vlasti entiteta Republika Srpska dogovor o minimalnoj plati očekuju već ove sedmice. Poslodavci ne odustaju od zacrtanih pet do šest posto, no odranije je već na snazi diferenciranje iznosa prema stručnoj spremi – ono što se sada traži u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Savez samostalnih sindikata zahtijeva povećanje minimalne plate na najmanje 1.500 KM za radnike s osnovnom školom, 1.700 KM za one sa srednjom, 1.800 KM za radnike s višom i 1.900 KM za one s visokom stručnom spremom.
“Naša je uloga da napokon i to riješimo na nivou Federacije. Da razdvojimo osnovnu, srednju, višu i visoku stručnu spremu što se tiče minimalca. Ne vidim razlog da nam poslodavci ne daju podršku. Evo, i kod nas u Sindikatu imamo portira koji ima platu oko 1.200 KM. Ja kao predsjednik, ako se donese odluka, podići ću i njemu platu, ali ću i srednju i višu školu usklađivati s tim”, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Pregovori socijalnih partnera u Federaciji BiH počinju iduće sedmice, no zakomplikovat će ih aktuelni politički trenutak, odnosno smjena vlasti, a malo je optimizma i među radnicima i među poslodavcima.
“Evo, ja sam baš pošla u Sindikat. Mi se borimo za povećanje plata, jer sve su plate, i srednja i osnovna, na minimalcu. Ne očekujem ništa, jer i da se poveća plata, povećat će se i cijene i opet radnik neće dobiti ništa”, kazala je jedna od radnica.
Poslodavci danas nisu govorili o tome šta bi mogli dobiti radnici bilo kojeg stepena obrazovanja. Pred njima je novi izazov – struja za privredne subjekte mogla bi poskupjeti od 26 do 31 posto.
“Svi oni koji budu mogli taj trošak prebaciti na cijenu gotovog proizvoda ili usluge, to će i uraditi. A to generiše inflaciju”, naveo je Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Inflacija je i u septembru iznosila više od pet posto. Rast cijena već je dobrim dijelom pojeo i dosadašnja povećanja plata.
Minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 1.027 maraka, ali radnici za taj novac ne mogu kupiti onoliko koliko su mogli prije godinu dana.
Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u septembru je dostigla 3.565 maraka, dok je prosječna plata pokrivala manje od polovine tog iznosa. Minimalna plata pokrivala je tek oko 29 posto.
Troškovi prijevoza na godišnjem nivou porasli su gotovo 28 posto, a troškovi stanovanja i energenata gotovo 12 posto.
“Jednostavno, ako imamo situaciju apsolutnog nečinjenja, bez bilo kakvih mjera da bi se cijene energenata umanjile, ako nemamo nikakvih poteza koji bi vodili ka budućim povoljnijim cijenama, onda smo jednostavno prepušteni stihiji”, poručio je ekonomista Igor Gavran.
Poslodavci, osim preispitivanja najavljene cijene struje, traže i smanjenje doprinosa, poreznih opterećenja i parafiskalnih nameta, kojih je u Federaciji BiH, prema njihovim podacima, više od 2.800.
Vlasti, s druge strane, mogu utjecati na cijene kroz razgovore s Elektroprivredom BiH, regulatorni nadzor i ciljane mjere zaštite privrede i građana od energetskih šokova.
U suprotnom, veća plata mogla bi značiti samo veći iznos na papiru, dok bi ono što se za taj novac može kupiti ostalo isto.
