U redovnom godišnjem biltenu Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine koji je objavljen prije 10-ak dana, a koji se tiče 2019. godine, krije se porazan podatak koji daje pečat na demografske strahove – BiH je prvi put registrirala 10.000 umrlih više nego živorođenih. Dakle, cijeli jedan manji grad u Bosni i Hercegovini nestao je tokom 2019. godine samo računajući tzv. prirodno kretanje – umiranje i rađanje. Nikada prije, bar što se tiče perioda nakon 1995. godine, razlika između živorođenih i umrlih nije prešla enormnih 10.000 osoba. Podaci dalje pokazuju kako je 2019. godine zabilježen najniži koeficijent prirodnog priraštaja.
Naša zemlja od 2010. bilježi značajan pad prirodnog priraštaja, a posebno zadnjih nekoliko godina. Uzrokovano različitim razlozima, 2019. godine zabilježen je najniži koeficijent prirodnog priraštaja u poslijeratnoj historiji i on iznosi minus 3. Prema informacijama kojima raspolažu upućeni i institucije naše zemlje, U 2019. godini, bilo je oko 10 500 više umrlih osoba, nego rođenih. Nažalost, taj trend se nastavio i u 2020. godini, tako da u prvih devet mjeseci prošle godine, bilo je više umrlih, negdje 8 500, u odnosu na broj rođenih.
Na osnovu ovakvog trenda u prošloj godini, očekivanja su da će broj umrlih u 2021. biti i veći. Nažalost, vitalna statistika nije ništa bolja, odnosno pozitivnija, ni u USK. Primjerice, u Bihaću bilježi se povećanje umrlih u 2020. godini, upisanih u knjigu umrlih u odnosu na 2019. godinu. Prema zvaničnim informacijama radi se o 712 umrlih, a u 2020. godini 719. Također, kad je u pitanju broj rođenih, evidentno je da je smanjen broj, imali smo 631 osobu upisanu u 2020., a u 2019. je bilo 716.
Za razliku od Bihaća, u Velikoj Kladuši prošle godine upisano je 658 novorođenih beba, što je više u odnosu na 2019. Već 5 godina ova općina bilježi pozitivan prirodni priraštaj. Međutim, od ukupnog broja novorođenih, skoro polovina danas živi u inostranstvu.
IZVOR:RTVUSK
