Bosni i Hercegovini ponovo prijeti siva lista MONEYVALA. S obzirom na to da se na toj listi našla i 2015. godine, iskustvo pokazuje da bi to ozbiljno moglo da ugrozi finansijske transakcije u zemlji, naročito privrednika, piše BHRT. Razlog je što vlasti u BiH nisu usvojile ključne zakone, koje zahtijeva ovo tijelo Savjeta Evrope. Rok za usklađivanje i usvajanje zakona je kraj februara.
Budući da vrijeme curi i da bi novčane transakcije iz BiH mogle postati nesigurne za Evropu, održan je sastanak zamjenika ministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka i šefa Delegacije Evropske unije u BiH Luigija Sorece. Razgovaralo se o otklanjanju nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Posao o ispunjavanju preporuka vodi Ministarstvo sigurnosti BIH i kažu ostvaren je iskorak u provedbi aktivnosti.
Uspostavljeno je Stalno koordinacijsko tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, kao ključni mehanizam koordinacije svih nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini, usvojen je Pravilnik o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, a intenzivno se provode aktivnosti radi konačnog usuglašavanja Nacrta zakona o primjeni mjera ograničavanja, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, te bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama. Također bi moglo negativno uticati na izglede BiH da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima.
Zato nadležne institucije u BiH što hitnije moraju pristupiti usvajanju Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji bi mogao ubrzo u proceduru. Oduzimanje imovinske koristi je imovina BiH, i tu je problem, jer je prijedlog iz Republike Srpske da se takva imovina knjiži na entitete. S tim se ne slažu u Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom.
Emir Bašić iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH govorio je za BHRT.
– Već se insistira na tome da entitetske agencije preuzmu taj dio posla, po meni to znači slabljenje državne pozicije u čitavoj toj priči i predloženo je formiranje ureda pri ministarstvu pravde što je po meni prelazno rješenje do konačnog formiranja Agencije, ali naglašavam da je bitno donijeti bilo kakvo zakonsko rješenje”.
Uspavane su institucije BiH kada je riječ o procjeni Manivala, stav je stručnjaka. Ako se zakoni ne usvoje do kraja februara, to znači otežano poslovanje za bh. privrednike, ali i otežavajuće okolnosti za svu bh. dijasporu koja novac šalje u BiH.
Nermin Kadribašić, stručnjak za vladavinu prava, također je govorio o ovoj temi.
– Ali ukoliko mi to ne usvojimo, između ostalog, idemo na sivu listu koja će nam podignuti međunarodne kredite, srozati rejting, odvući investicije jer bilo koji invenstitor koji sarađuje sa našim kompanijama a ima priliku recimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj da radi zašto ne bi prešao, zašto bi sebi otežavao život?”
Jer to se i pokazalo 2015. godine kada je BiH bila na sivoj listi Manivala. Mnoge međunardone banke su otkazivale ugovore s domaćim bankama, jer nisu željele rizikovati da im je otežano poslovanje. Nakon toliko godina, primjera radi, iako nismo na listi, Švedska nas i dalje drži kao potencijalnu prijetnju u smislu finansijskog poslovanja.
