Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 5,5 milijardi KM hrane, dok domaća poljoprivreda ne može zadovoljiti potrebe tržišta u većini segmenata, upozorio je u Novom danu profesor Hamid Čustović, član Akademije nauka Bosne i Hercegovine i agronom. Govoreći o prenamjeni zemljišta, zapostavljenoj domaćoj proizvodnji i rastu cijena hrane, Čustović je naveo i podatak da se obrađuje svega deset posto Popovog polja, koje je opisao kao jedno od najboljih poljoprivrednih područja u zemlji.
Povod za razgovor bili su, između ostalog, podaci istraživanja Transparency Internationala i Fondacije Atelje za društvene promjene, koje je u programu navela voditeljica N1. Prema tim podacima, od 2014. do 2024. godine izdato je 1.300 dozvola za prenamjenu, kojima je obuhvaćeno 2.800 hektara šume i šumskog zemljišta, odnosno oko 29 kvadratnih kilometara.
“Šumsko zemljište nije moguće prenamijeniti osim u posebnim okolnostima”
Čustović je kazao da šumsko zemljište prema zakonu nije moguće prenamijeniti, osim u posebnim okolnostima kada to zahtijeva opći interes.
“Zakonom to nije moguće, osim u posebnim okolnostima, ako to opći interes zahtijeva”, kazao je Čustović, pojašnjavajući da takav postupak podrazumijeva, između ostalog, promjenu prostornog plana i odluku općinskog vijeća.
“Proces je prilično složen i dugotrajan, a da se to provodi, ja nisam sasvim siguran”, dodao je.
Na pitanje za šta se prenamijenjeno zemljište najčešće koristi, Čustović je odgovorio:
“Ja mislim da je to sve privatna gradnja.”
Kao primjer je naveo Nišiće, gdje se, prema njegovim riječima, unutar šumskih područja mogu vidjeti izgrađene kuće.
“Svako na svoj način to uradi, pa onda nakon toga vrši neku vrstu legalizacije. Na koji način i kako, to je već drugo”, kazao je Čustović.
