Dok je na evidencijama u Federaciji BiH gotovo 250.000 osoba, poslodavci iz brojnih sektora istovremeno godinama upozoravaju na nedostatak radne snage.
Najnoviji dostupni podaci pokazuju da je broj registrovanih nezaposlenih u Federaciji BiH tokom jula ponovo povećan. Na nivou cijele Bosne i Hercegovine posljednjeg dana tog mjeseca evidentirana je 309.531 nezaposlena osoba, što je 4.031 više nego mjesec ranije.
U Federaciji BiH povećanje je iznosilo 4.032 osobe, odnosno 1,64 posto u odnosu na juni, čime je broj evidentiranih nezaposlenih dostigao gotovo 250.000.
Međutim, broj osoba koje se vode na evidencijama službi za zapošljavanje ne treba automatski izjednačavati sa stvarnim brojem nezaposlenih.
Dvije različite statistike
Administrativni podaci o broju osoba prijavljenih na biroima i statistika nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi zasnivaju se na različitim metodologijama.
Anketa o radnoj snazi status osobe određuje prema njenoj stvarnoj aktivnosti na tržištu rada. Federalni zavod za statistiku najnovije rezultate Ankete za drugi kvartal 2026. godine objavio je u septembru.
Prema statističkoj definiciji, nezaposlena osoba je ona koja nema posao, raspoloživa je za rad i aktivno traži zaposlenje. Zbog toga osoba koja se nalazi na evidenciji službe za zapošljavanje ne mora nužno ispunjavati sve kriterije koji se koriste u Anketi o radnoj snazi.
Istovremeno, sama evidencija ne može dati odgovor ni na pitanje koliko prijavljenih osoba eventualno ostvaruje prihode kroz neprijavljeni rad ili druge aktivnosti.
Zato se iz podatka o gotovo 250.000 evidentiranih nezaposlenih ne može zaključiti ni koliko njih zaista radi „na crno“.
Biro nije samo mjesto za traženje posla
Da evidencija službi za zapošljavanje ima i funkcije koje nadilaze samo posredovanje pri zapošljavanju pokazuju podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje iz ranijih izvještaja.
U septembru 2024. godine na evidencijama je bilo 257.483 nezaposlenih osoba. Istovremeno je 181.241 osoba preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarivala pravo na zdravstveno osiguranje, dok je novčanu naknadu za nezaposlenost koristilo 12.305 osoba.
To ne znači da te osobe nisu tražile posao, ali pokazuje da prijava na evidenciju može imati i socijalnu funkciju, a ne samo ulogu u posredovanju pri zapošljavanju.
Mnogi napuste evidenciju, a ne pronađu posao
Tržište rada u Bosni i Hercegovini veoma je dinamično, što se vidi i kroz mjesečna kretanja na evidencijama.
Na kraju juna ove godine u BiH je bilo 305.500 registrovanih nezaposlenih osoba. Samo tokom tog mjeseca na evidenciju su se prijavile 13.332 nove osobe koje traže posao, dok je iz evidencije izbrisano 13.215 osoba.
Od ukupnog broja onih koji su izbrisani iz evidencije, njih 7.198 pronašlo je zaposlenje. To znači da je značajan broj osoba napustio evidenciju iz drugih razloga, a ne zato što je dobio posao.
Istovremeno, poslodavci su tokom juna službama za zapošljavanje prijavili potrebu za 3.208 novih radnika.
Šta zapravo govori broj od 250.000?
Podatak o gotovo četvrt miliona ljudi na evidencijama službi za zapošljavanje jeste važan pokazatelj stanja na tržištu rada, ali sam po sebi ne daje potpunu sliku.
Zbog različitih metodologija nije moguće jednostavno broj ljudi prijavljenih na biroima proglasiti stvarnim brojem nezaposlenih. Isto tako, razliku između administrativne i anketne statistike nije moguće automatski pripisati radu na crno.
Za potpuniju sliku potrebno je posmatrati više pokazatelja – podatke Ankete o radnoj snazi, broj novozaposlenih, broj osoba koje napuštaju evidencije, potrebe poslodavaca za radnicima, ali i prava koja građani ostvaruju preko službi za zapošljavanje.
Tek kada se svi ovi podaci posmatraju zajedno, moguće je dobiti jasniju sliku o tome koliko ljudi u Bosni i Hercegovini zaista nema posao, koliko ih ga aktivno traži i kakve se promjene dešavaju na tržištu rada.
