Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada razmatra nešto što bi se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim: planiranje načina kako uzvratiti.
Ideje uključuju zajedničke ofanzivne kibernetičke operacije protiv Rusije, bržu i usklađeniju atribuciju hibridnih napada kroz brzo upiranje prsta u Moskvu, pa čak i iznenadne vojne vježbe pod vodstvom NATO-a, navode dva visoka evropska zvaničnika i tri diplomate EU.
“Rusi stalno testiraju granice, kakav je odgovor, koliko daleko mogu ići?” rekla je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu za Politico. Potreban je, naglasila je, “proaktivniji odgovor”. “A signal ne šalje pričanje, nego djelovanje.”
Ruski dronovi posljednjih sedmica i mjeseci nadlijetali su Poljsku i Rumuniju, dok su misteriozni dronovi izazivali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova, te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj ruti kojom se prevozi vojna pomoć Ukrajini.
“Sveukupno, Evropa i savez moraju sebi postaviti pitanje koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja… [i] da li treba razmotriti i vlastitu aktivniju ulogu u ovom području”, izjavio je prošle sedmice za Welt TV njemački državni sekretar za odbranu Florian Hahn.
Hibridni napadi nisu novost. Rusija je proteklih godina slala atentatore da ubijaju političke neprijatelje u Ujedinjenom Kraljevstvu, optuživana je za dizanje u zrak skladišta oružja u srednjoj Evropi, pokušaje destabilizacije EU finansiranjem krajnje desnice, vođenje ratova na društvenim mrežama i miješanje u izbore u državama poput Rumunije i Moldavije.
Ali razmjeri i učestalost trenutnih napada nemaju presedana. GLOBSEC, think tank iz Bratislave, izračunao je da je između januara i jula u Evropi izvedeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, od strane osoba povezanih s Moskvom.
“Današnji svijet nudi mnogo otvoreniji, štaviše, mogao bi se nazvati i kreativniji, prostor za vanjsku politiku”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom Valdajskog foruma u oktobru, dodajući: “Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Da li je to samo retorika ili je vrijeme da reagujemo?”
Rusija EU i NATO može doživljavati kao rivale, pa i neprijatelje, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev prošlog mjeseca izjavio je: “SAD su naš protivnik.” Ipak, Evropa ne želi rat s nuklearno naoružanom Rusijom, pa mora pronaći način da odgovori tako da odvrati Moskvu, ali da ne prijeđe crvene linije Kremlja koje bi dovele do otvorenog sukoba.
To ne znači povlačenje, kaže švedski načelnik odbrane general Michael Claesson. “Ne smijemo biti preplašeni i paralizirani strahom od eskalacije”, rekao je. “Moramo biti odlučni.”
Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski dronovi srušeni iznad Poljske, NATO je saopćio da će pojačati dronsku i protivzračnu odbranu na istočnom krilu saveza, poziv koji je ponovila i EU.
Evropljani “trebaju da se boje i drhte poput glupih životinja u stadu koje se tjera na klanje”, rekao je Medvedev početkom oktobra. “Treba da se ukoče od straha, osjećajući svoj bliski i bolan kraj.”
Promjena kursa
Učestale ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prijestonicama.
Nakon što je Poljska prošle sedmice rasporedila 10.000 vojnika radi zaštite ključne infrastrukture poslije sabotaže željezničke rute između Varšave i Kijeva, premijer Donald Tusk 21. novembra optužio je Moskvu za “državni terorizam”.
Nakon incidenta, šefica diplomatije EU Kaja Kallas upozorila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok te da EU mora imati “snažan odgovor”.
Prošle sedmice, italijanski ministar odbrane Guido Crosetto kritizirao je evropsku “inerciju” usljed rastućih hibridnih napada i predstavio plan od 125 strana za uzvratne mjere. U njemu predlaže formiranje Evropskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, cyber jedinicu od 1.500 stručnjaka te vojno osoblje specijalizirano za umjetnu inteligenciju.
“Svi moraju revidirati svoje sigurnosne procedure”, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski 20. novembra. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.”
Od priče do djela
Uprkos sve oštrijoj retorici, još je nejasno šta zapravo znači snažniji odgovor.
Dio problema leži u razlikama između Moskve i Brisela, potonji je vezan pravilima, rekao je Kevin Limonier, profesor i zamjenik direktora pariškog think tanka GEODE.
“To otvara etičko i filozofsko pitanje: mogu li države koje poštuju vladavinu prava koristiti iste alate… i iste strategije kao Rusi?” upitao je.
Za sada zemlje poput Njemačke i Rumunije pooštravaju propise koji omogućavaju rušenje dronova iznad aerodroma i vojnih objekata.
U međuvremenu, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravno sivoj zoni. Saveznici, od Danske do Češke, već dopuštaju ofanzivne cyber operacije. Velika Britanija je navodno 2017. hakovala ISIS-ove mreže da bi došla do informacija o njihovom ranom programu dronova.
Saveznici moraju biti “proaktivniji u cyber ofanzivi”, rekla je Latvijka Braže, i fokusirati se na “povećanje situacione svijesti, okupljanje sigurnosnih i obavještajnih službi i njihovu koordinaciju”.
U praksi, države bi cyber metodama mogle ciljati sisteme ključne za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu gdje se proizvode dronovi Šahed, kao i energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Bryjka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje iz Poljske akademije nauka. “Možemo napasti sistem i poremetiti njegovo funkcionisanje”, dodao je.
Evropa takođe mora smisliti kako da odgovori na ruske dezinformacijske kampanje, i to vlastitim djelovanjem unutar same Rusije.
“Rusko javno mnijenje… prilično je nedostupno”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik za Politico. “Moramo raditi s saveznicima koji detaljno razumiju ruski način razmišljanja, što znači da saradnja mora biti uspostavljena i u oblasti informacionog ratovanja.”
Ipak, sve nove mjere “moraju imati vjerodostojnu mogućnost negiranja”, rekao je jedan diplomat EU.
Pokazivanje snage
NATO je, po definiciji, odbrambena organizacija i oprezan je s ofanzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora”, rekao je jedan NATO diplomata, ali “nećemo se spuštati na nivo taktika kakve koristi Rusija.”
Umjesto toga, savez bi se trebao fokusirati na demonstraciju snage i jedinstva, rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i saradnica londonskog Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje zaključaka o tome da li Moskva stoji iza hibridnog napada i organiziranje nenajavljenih vojnih vježbi na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.
U međuvremenu, NATO-ov Evropski centar za borbu protiv hibridnih prijetnji u Helsinkiju, koji okuplja zvaničnike savezničkih zemalja, također “pruža ekspertizu i obuku” i priprema “politike za suzbijanje tih prijetnji”, rekao je viši analitičar Maarten ten Wolde.
“Nesumnjivo, potrebno je učiniti više na polju hibridnog djelovanja”, rekao je jedan visoki diplomata NATO-a za Politico, uključujući jačanje zajedničke atribucije napada i osiguravanje da se “pokazivanjem različitih kapaciteta vidi da pratimo situaciju i da možemo fleksibilno premještati svoje resurse”.
