Njemačka, Francuska i druge evropske zemlje odbile su ruski zahtjev da se od prvog aprila plin plaća u rubljama. Vladimir Putin je u televizijskom obraćanju izjavio kako će zahtijevati da se plin plaća u rubljama inače će prekinuti ugovore o snadbijevanju.
Govoreći tokom press konferencije, njemački ministar ekonomije Robert Habeck rekao je da još uvijek nije vidio potpisani dekret Vladimira Putina koji naređuje plaćanje u rubljama, dodajući da je Njemačka spremna za sve scenarije uključujući i totalni prekid ruske opskrbe plinom.
Istakao je kako bi takav potez predstavljao neprihvatljivo kršenje ugovora i pokušaj ucjenjivanja.
Francuski ministar finansija, Bruno Le Maire je rekao da i Francuska odbija ruski zahtjev.
Njemački kancelar Olaf Scholz je tokom press konferencije koju je održao sa austrijskim kancelarom Karl Nehammerom bio kategoričan da će Njemačka plin plaćati u eurima.
“Pogledali smo ugovore o dostavi plina i drugih proizvoda. Države su se složile da će plaćanje biti u eurima, ponekad u dolarima ali uglavnom u eurima. U razgovoru sa ruskim predsjednikom bio sam jasan da će ostati tako”, izjavio je Scholz.
Sličnu poruku poslao je i Nehammer.
“Užasan je osjećaj biti ovisan o ruskom plinu u ovom trenutku”, proučio je austrijski kancelar.
Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona prenio je stav britanske vlade da Velika Britanija neće plin plaćati u rubljama. Dodao je da prate kakav će uticaj na evropsko tržište imati ruski zahtjev.
Putin je izjavio kako Rusija ništa ne dobija besplatno i da se neće ponašati kao humanitarna organizacija te da će u slučaju da Zapad odbije plaćanje u rubljama prekinuti ugovore.
Ruska državna novinska agencija TASS je objavila da je Gazprombank autorizovana da otvori posebne račune u rubljama za kupce plina iz “neprijateljskih država”, ova banka će i vršiti konverziju valuta u rublje za kupovinu gasa na Moskovskoj berzi.
Plin je najjače oružje koje Putin posjeduje u svome ekonomskom ratu sa Zapadom nakon uvođenja sankcija. Prestanak isporuke plina bi predstavljao krajnju eskalaciju. Evropske zemlje pokušavaju da ruski plin zamjene nabavkom od drugih velikih proizvođača i usmjeravanjem tankera koji nose ukapljeni plin ka Evropi.
Sa Sjedinjenim Američkim Državama je sklopljen ugovor kojim je omogućeno da se Evropi prodaju dodatne količine ukapljenog plina, jednako 10 posto količine koja se uvozi iz Rusije.
Njemačka je sa Katarom potpisala dugoročne ugovore o snadbjevanju ukapljenim plinom. Katar planira da do 2025. udvostruči svoju proizvodnju plina.
Sa druge strane ni Rusiji nije u interesu da izgubi evropsko tržište. Daleko najveći kupac ruskog plina su evropske zemlje, dok je mogućnost prodaje drugim kupcima ograničena i nedostatkom odgovarajuće infrastrukture.
Zvanični Kijev je u nekoliko navrata pozivao Evropu da prestane kupovati plin i naftu iz Rusije i tako direktno finansirati rusku invaziju na Ukrajinu.
IZVOR: KLIX.BA
