Izvozno aktivni – strukturno ranjivi. Prerađujemo, ali zavisimo. Izvozimo dijelove, uvozimo gotove proizvode. Ovo su podaci Vanjskotrgovinske komore – izvoz Bosne i Hercegovine iznosi 8,65 milijardi maraka. Uvoz 14,95 milijardi. Deficit u robnoj razmjeni 6,3 milijarde. Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 milijarde maraka.
Možemo postaviti sebi pitanje – koliko izvozimo električnu energiju, dijelove za automobile i konstrukcije od čelika, a opet i dalje uvozimo vodu, paradajz, meso i pivo? Mislim da dogovor ne treba tražiti strateški, nego svima nama koji to koristimo, navodi Belma Alihodžić, predstavnica Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
A iz godine u godinu, čini se da krivca uglavnom tražimo negdje tamo. Od vremenskih nepogoda do neadekvatnih poticaja. Za to vrijeme gubimo milione maraka.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, navodi da svake godine propadamo, li propadamo. Došli smo sa nivoa koji je bio prije rata, kada smo proizvodili 80 posto proizvoda. Građani ove države BiH nisu se bavili proizvodnjom samo onoga što ne uspijeva – ananasa, banana i ostalog. Sve ostalo se proizvodilo u dovoljnim količinama. Sada smo pali na nekih 30 posto, i to samo kada su dobri vremenski uslovi, zaključuje Bićo.
Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima.
Naš najveći deficit je poljoprivreda, koja doprinosi poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Na godišnjem nivou to iznosi preko pet, šest milijardi. Tu već postoji prostor gdje mi možemo nešto uraditi i gdje bi se stvarno trebalo raditi, jer država koja nema svoju privredu i koja ne može prehraniti svoje stanovništvo, apsolutno je neodrživa, kaže Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Zato ova analiza Komore može i treba poslužiti nadležnima u pronalaženju adekvatnih mjera. Inače, EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s više od 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza. Iz Komore navode i da prate aktuelnu situaciju američkih carina.
Vidjećemo kako će se to reflektovati na BiH. Bilo je nekih inicijativa da se napravi sporazum između BiH i SAD-a, nažalost, to za sada nije urodilo plodom, ali to je sada stvar drugih odnosa u BiH, zaključuje Ćeranić.
Iz Komore očekuju da kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH da će se u narednim mjesecima zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija. Za veći rast izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću; posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoindustrije.
