MARKETING

Koliko je BiH do sada ispunila kriterija na svom putu ka članstvu u EU

Prošle su tri godine otkako je Evropska komisija objavila mišljenje unutar kojega se nalazi 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti na svom putu ka kandidatskom članstvu u EU.

Unutar političkih kriterija BiH mora uskladiti svoj ustavni okvir sa standardima EU kao i osigurati funkcionalnost institucija koje bi morale biti spremne provesti acquis odnosno implementirati evropsku pravnu stečevinu.

Potrebno je i unaprijediti izborni proces kao i osnažiti borbu protiv korupcije što se najviše odnosi na krivična djela pranja novca i terorizam.

BiH bi između ostaloga, trebala reformirati sistem javne uprave, osigurati poticajno okruženje za razvoj civilnog društva i zaštititi ranjive grupe.

Za objašnjenje napretka BiH na ispunjavanju uslova za kandidatski status pitali smo Direkciju za evropske integracije BiH, stručno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nadležno za koordiniranje procesa i aktivnosti institucija koje proizlaze iz integracije BiH u Evropsku uniju.

“Direkcija sarađuje sa institucijama na svim nivoima vlasti u BiH, a ova saradnja obuhvaća širok spektar aktivnosti od prevođenja pravnih propisa EU, preko usklađivanja propisa sa pravnim aktima EU, zatim rada zajedničkih tijela EU i BiH za nadzor provođenja Sporazuma stabilizaciji i pridruživanju, programiranja pomoći EU do obučavanja državnih službenika po različitim pitanjima vezanim za proces pristupanja u EU”, kazali su nam iz Direkcije.

Pitali smo i da li postoje institucije koje ne žele sarađivati sa Direkcijom budući da u BiH određeni dio institucija nužno ne poštuje zakonodavni okvir, a pozato je i da političari odbijaju prisustvovati sjednicama državnog parlamenta kada to nije u političkom interesu njihovih stranaka.

“Kroz dosadašnju saradnju s institucijama u BiH na tehničkom i stručnom nivou urađeno je dosta posla, a naravno mjesta za unaprijeđenje zajedničkog rada uvijek ima”, komentirali su.

Koliko je do sada urađeno kada je riječ o 14 prioriteta zadanih BiH?

“Poduzet je određen broj koraka koji su važni za rješavanje 14 ključnih prioriteta, ali veći broj suštinskih pitanja i dalje čeka konkretnu realizaciju. Od ranije je poznato da su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva vezane za Mostar i da su provedeni lokalni izbori, da je donijeta odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a, da su stvoreni preduslovi za funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, da su usvojeni Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH i Revidirana strategije za rad na predmetima ratnih zločina itd.”, objasnili su iz Direkcije za evropske integracije.

Smatraju da je sada ključno, nakon što je Evropsko vijeće u svojim zaključcima sa zadnjeg sastanka po prvi put izrazilo spremnost da ponudi status kandidata uz realizaciju značajnog seta

reformi iz 14 ključnih prioriteta, što hitnije napraviti konkrente korake u tom smjeru i usvojiti nekoliko važnih zakona.

“Među tim zakonima su Zakon o javnim nabavkama, Zakon o VSTV, Zakon o sudovima i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Konkretne rezultate treba ostvariti najkasnije do jeseni za kada su najavljena zadnja dva redovna sastanka Evropskog vijeća za ovu godinu, te kada se očekuje i objava redovnog godišnjeg izvještaja Evropske komisije o BiH”, istakli su iz DEI.

Direkcija provodi i istraživanja o stavovima građana u vezi EU i procesa integriranja.

“Podrška građana članstvu BiH u EU je zadnjih godina visoka, te je prema zadnjem istraživanju javnog mišljenja koje je Direkcija provela u julu 2021. godine iznosila 80,6 posto. Svi građani BiH, bez značajnih razlika po entitetima, žele u EU jer je smatraju garancijom mira i stabilnosti te zbog toga što omogućava slobodno kretanje kako ljudi tako i roba”, kazali su.

Posebno ističu da građani podržavaju provođenje reformi, a da su za najveći broj njih najvažnije reforme u oblati borbe protiv korupcije i reforme sudstva.

“Politizacija procesa i nespremnost na promjene su prema mišljenju građana najveće prepreke integraciji u EU, a gotovo polovina građana smatra da evropski put BiH nema alternativu. Istraživanje za 2022. godinu je u pripremi”, naglašavaju iz DEI-a.

Redovan dijalog na tehničkom nivou između EU i BiH se vodi kroz Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, sedam pododbora i Posebnu grupu za reformu javne uprave.

Na političkom nivou dijalog se vodi kroz Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje te Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Ova zajednička tijela su uspostavljana u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i njihov zadatak jeste nadzor nad njegovom provedbom.

Da li je moguće da BiH tokom ove godine usvoji potrebne reforme?

O tome da li u BiH postoji politička volja za usvajanjem reformi koje bi državu približile članstvu u EU, pitali smo generalnog sekretara Evropskog pokreta u BiH Harisa Plakala.

“Ono što je sada ključni problem je to što smo mi i unutar izborne godine. Izbori su za neka dva mjeseca. Ne vidim bilo kakvu mogućnost da uradimo bilo šta na 14 prioriteta odnosno ta famozna tri zakona koja se u javnosti često spominju. Zapravo je samo potrebno da izvršimo izmjene zakona o VSTV-u, o javnim nabavkama i da usvojimo Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Automatski bismo dobili status kandidata jer je 14 prioriteta zapravo nisu uslov za sticanje kandidatskog statusa već za započinjanje pregovora između BiH i Evropske komisije, tako da mi možemo postepeno ispunjavati zahtjeve”, kazao je Plakalo za Klix.ba.

Podsjetio je da se unutar potrebnih reformi nalazi mjera ukidanja Ureda visokog predstavnika (OHR).

“Što se sa ove instance čini vrlo nemoguće. Također i uspostavljanje Vrhovnog suda i odstranjivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, reduciranje entietskoga veta itd. Sve to pokazuje da nismo spremni imlementirati ovo što je pred nama. Neke stvari jesu urađene”, istakao je.

Smatra da urađeno nije dovoljno, te da u toku ove godine ne možemo očekivati pomak posebno u smislu različitih pristupa i političke retorike u BiH.

Parlament BiH još uvijek nije usvojio Zakon o sprječavanju sukoba interesa budući da su ga pojedini zastupnici HDZ-a ocijenili “represivnim” iako opozicija ističe kako je jedini razlog neusvajanja zakona činjenica da je on prijedlog opozicionih stranaka.

“Te tendencije se temelje isključivo na tome da je to zakon opozicije koji zbog toga nije dobio podršku HDZ-a. Sve što dolazi iz opozicionih stanaka, neće podržati, kao što je bio slučaj i sa Rezolucijom o Ukrajini čiji je predlagač bio Denis Bećirović. Ni to nije prošlo iz istih razloga”, kazao je Plakalo.

Kanidatski status BiH podržavaju mnoge evropske zemlje, no to nije dovoljno.

“Ispunjavanje 14 prioriteta je prelazak BiH iz Dejtonskog u Briselski model. Naravno, to će biti mukotrpan proces, s obzirom da to zahtjeva mnogo kompromisa i odluka. Opet se nadam da će oni koji su odgovorni za ulazak naše zemlje u EU, prije svega predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, pogledati primjene infrastrukturnih projekata izgradnje Hrvatske iz evropskih fondova, standard građana EU”, naglasio je.

Smatra kako su građani skeptični pa često navode primjer Bugarske koja je članica EU, no da ti građani žive u uređenijem sistemu i u mogućnosti su da se, na primjer, besplatno liječe bez prevelikog birokratskog uplitanja, u bilo kojoj državi EU.

“Smatram da će na kraju prevladati duh koji shvata da mi druge alternative osim EU nemamo. Ne smijemo se staviti na put koji ide ka nekim drugim tržištima iz razloga što smo možda ljuti na EU. Kada vidite šta se sve dogodilo između Sjeverne Makedonije i EU onda zaista mi nemamo pravo ni da budemo ljuti jer su oni izmijenili zastavu, naziv zemlje pa postigli sporazum sa Bugarskom koji ih je dugo blokirao. Vidi se da se trude za razliku od nas”, zaključio je Plakalo.

Iako su ranije zvaničnici EU, posebno nakon dodjele kandidatskog statusa ratom zahvaćenoj Ukrajini te Moldaviji, najavili da su spremni dati BiH kandidatski status ukoliko usvoji tri ključna zakona (Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o sprječavanju sukoba interesa te Zakon o javnim nabavkama), političari teško dolaze do koncenzusa potrebnog kako bi se oni usvojili, a budući da je 2022. izborna godina, šanse za takvo nešto su još manje.

IZVOR: KLIX.BA

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo