Više od polovine članova Evropske komisije (16 osoba), na čelu sa njenom predsjedavajućom Ursulov von der Leyen, boravi u Kijevu kako bi izrazili podršku Ukrajini i razgovarali s njenom vladom o razvoju bilateralnih odnosa.
Slijedi samit EU-Ukrajina, na kojem će se Ursuli von der Leyen pridružiti predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenski.
Oba samita od početka rata u Ukrajini prvi put se održavaju u zoni aktivnog sukoba. Dan ranije, predstavnica Evropske komisije rekla je u Briselu da će se “voditi važni pregovori kako bi se razjasnila prioritetna područja saradnje, uzimajući u obzir okolnosti, situaciju na terenu, kao i u koje svrhe će se usmjeravati humanitarna pomoć budžeta za ovu godinu.”
“Ubrzanje reformi”
EU i Ukrajina su trenutno vezane Sporazumom o dubokoj i sveobuhvatnoj zoni slobodne trgovine. Uz to, Ukrajina je sada zvanično zemlja kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji. Postizanje punopravnog članstva zahtijeva od zemlje da preduzme niz reformi kako bi ojačala svoje institucije, da se pridržava principa vladavine prava i da se uskladi sa pravom EU.
Iz Kijeva su nedavno poručili da se nadaju da će Ukrajina postati punopravni član do 2026. godine, uprkos prethodnim upozorenjima, posebno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, da bi proces pristupanja mogao potrajati “decenijama”.
Prema riječima predstavnice Evropske komisije, EU također bilježi ubrzanje reformi u Ukrajini, posebno u oblasti vladavine prava, pa je stoga rasprava između čelnika izvršne vlasti EU i ukrajinske države fokusirat će se na napore u borbi protiv korupcije i jačanju nezavisnosti pravosuđa.
Razgovori će imati za cilj usaglašavanje domaćih zakona dvije strane u nekoliko ključnih oblasti, uključujući telekomunikacije, finansijske usluge, nadzor nad tržištem te sanitarne i fitosanitarne mjere.
Pitanje rata
Razgovarat će se o daljnjoj finansijskoj, humanitarnoj i vojnoj podršci Evropske unije Ukrajini. Do sada je EU Ukrajini izdvojila 60 milijardi eura, uključujući skoro 12 milijardi eura za potrebe odbrane, 38 milijardi eura za humanitarnu i makrofinansijsku podršku i 10 milijardi eura za pomoć državama članicama EU da se izbore sa prilivom ukrajinskih izbeglica.
Na dnevnom redu sastanaka su i pitanja sankcija Rusiji i potrebe Ukrajine u poslijeratnoj obnovi.
Izvor: Klix.ba
