Izmjene načina finansiranja bolovanja u FBiH, koje su u prethodnom periodu izazvale brojne reakcije sindikata i poslodavaca, uskoro bi mogle dobiti konkretan oblik. Ključno pitanje bilo je kako istovremeno zaštititi prava radnika i rasteretiti privredu.
Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritoriju FBiH početkom marta formiralo je radnu grupu koja analizira prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju i pratećeg pravilnika. Fokus je na unapređenju sistema bolovanja i njegovog finansiranja, piše Oslobođenje.
Izmjene načina finansiranja bolovanja u FBiH, koje su u prethodnom periodu izazvale brojne reakcije sindikata i poslodavaca, uskoro bi mogle dobiti konkretan oblik. Ključno pitanje bilo je kako istovremeno zaštititi prava radnika i rasteretiti privredu.
Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritoriju FBiH početkom marta formiralo je radnu grupu koja analizira prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju i pratećeg pravilnika. Fokus je na unapređenju sistema bolovanja i njegovog finansiranja, piše Oslobođenje.
VEZANI Plaćeno bolovanje u FBiH moglo bi se svesti na samo 15 dana?
“Što se tiče Zakona, evidentno je da bi se trebalo ići na izradu novog. Međutim, imajući u vidu obim posla i podjelu nadležnosti, to će trajati duže. Pravilnik može biti donesen u kratkom roku”, rekao je Čengić.
Dodao je da još nisu definisani svi detalji, te da će konačni prijedlog biti poznat tek nakon što radna grupa usaglasi kompletan tekst. Naglasio je i da se trajanje bolovanja od 42 dana ne može mijenjati pravilnikom jer je to pitanje regulisano zakonom.
Prema njegovim riječima, poslodavci nemaju problem s trajanjem bolovanja, ali traže izmjene u načinu finansiranja. Trenutno je u razmatranju model prema kojem bi poslodavci snosili troškove do 30 dana, dok bi period od 30 do 42 dana pokrivalo federalno Ministarstvo zdravstva.
Strožija kontrola
Jedna od planiranih novina odnosi se na uvođenje detaljnijih medicinskih izvještaja za duža bolovanja. Cilj je unaprijediti kontrolu i spriječiti eventualne zloupotrebe.
“Dogovoreno je da se kroz pravilnik uvede obaveza dostavljanja detaljnijih izvještaja doktora prije odluke komisije o produženju bolovanja nakon 42 dana”, rekao je Kurtović.
Dodao je da bi ljekari trebali preciznije obrazlagati razloge bolovanja dužeg od 30 dana, kako bi poslodavci i nadležne institucije imali jasan uvid u opravdanost odsustva s posla.
Primjeri iz Evrope
Kurtović navodi da slična praksa već postoji u evropskim zemljama poput Austrije, Njemačke i Švicarske, gdje se za duža bolovanja zahtijevaju detaljni medicinski izvještaji.
VEZANI Poslodavci traže da se značajno skrati bolovanje, stigao novi prijedlog
“U tim zemljama već nakon 20 dana bolovanja mora se dostaviti detaljno obrazloženje ljekara. To je model koji može doprinijeti većoj transparentnosti i odgovornosti”, pojasnio je.
Na kraju je poručio da je za Sindikat ključno da se očuva postojeći okvir od 42 dana bolovanja, uz uvođenje boljih mehanizama kontrole, kako bi se zaštitila prava radnika, ali i spriječile zloupotrebe sistema.
