Muzej drvorezbarstva u Konjicu nagrađen je prestižnom nagradom, ovoga puta riječ je o nagradi “Živa”, ustanovljenoj 2012. godine.
Kako je saopćeno, nagradu dodjeljuje Forum slavenskih kultura, neprofitna i nevladina organizacija koju je 2004. ustanovilo 13 država članica.
Glavni zadatak Foruma je, kako je navedeno, razvoj i praćenje kreativnih potencijala u slavenskim kulturama, nauci i umjetnosti. Istovremeno, Forum prati i projekte koje aktivno prepoznaje kao doprinos slavenskih kultura globalnim kretanjima i dijalogu.
“Slijedeći snažna partnerstva na međunarodnoj sceni, Forum predstavlja, podržava i razvija inovativnost, idejnu mobilnost umjetnika i drugih struka vezanih za projekte”, poručeno je.
Nagrada Živa je nazvana po slavenskoj boginji života, plodnosti, dugovječnosti, mladosti, ljepote, blagosti i vitalnosti.
“Ona prepoznaje, identifikuje, podstiče i nagrađuje eksperimente, projekte i prakse u muzejskom sektoru. ‘Živa’ ujedno prikuplja zanimljiva iskustva i omogućava njihovo razmjenu na transnacionalnom nivou. Potiče i konkurenciju, pa je ove godine tridesetak muzeja bilo u izboru za nagradu, čime je veći uspjeh tima Zanat iz Konjica, idejnog i izvršnog nosioca projekta”, obrazloženo je.
U operativnom timu Muzeja drvorezbarstva, pored Orhana i Adema Nikšića, su i grafički dizajner Enes Huseičehajić, pisac tekstova i memorabilija Ahmed Burić. Arhitekt Emir Salkić je autor rješenja ovoga muzeja, koji se i ovom nagradom upisao kao jedna od, kako je ocijenjeno, nezaobilaznih tačaka bosanskohercegovačke, regionalne i slavenske muzejske i kulture sjećanja.
Na dodjeli nagrade, Orhan Nikšić, osnivač firme Zanat, između ostalog je rekao:
“Vrijednost našeg muzeja nije vezana za njegovu veličinu, budžet koji je utrošen na projekat, broj predmeta koji se nalaze u muzejskoj zbirci. Njegova vrijednost proizlazi iz snage ideje koja stoji iza njega: ideja je očuvanje, zaštita, promoviranje vrijednih elemenata našeg kulturnog naslijeđa, posebno njegovog nematerijalnog elementa, i to kroz model koji je samoodrživ, koji ne zahtijeva nikakve značajna sredstva od države, od poreskih obveznika. Prečesto se susrećemo s nedostatkom razumijevanja da se tradicionalni zanati često suočavaju s izumiranjem i zaboravom ako se ne prilagode društveno-ekonomskom kontekstu koji se stalno mijenja. Da bi ostao živ, zanat mora biti prihvatljiv, u formi, a ne u suštini. Nadam se da će naš model potaknuti napore za očuvanje i podmlađivanje tradicionalnih zanata i drugih elemenata vrijednog kulturnog nasljeđa u slavenskim zemljama i šire”.
Iz Muzeja drvorezbarstva su se zahvalili Evropskoj komisiji na doniranim sredstvima, kojima je omogućena realizaciju ovog važnog projekta.
