Iako bi za formalno ukidanje zabrane rada nedjeljom trebalo osigurati parlamentarnu većinu
Formiranje nove vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine moglo bi donijeti i značajan zaokret u politici prema neradnoj nedjelji. Iako je nekoliko političkih stranaka najavilo ukidanje zabrane rada trgovina nedjeljom, pitanje je hoće li za takav potez biti moguće osigurati potrebnu većinu u Parlamentu FBiH.
Međutim, postoji i drugi put. Neradna nedjelja mogla bi u velikoj mjeri biti obesmišljena i bez formalnog ukidanja zakona, korištenjem mehanizma izuzeća koji je već ugrađen u postojeći Zakon o unutrašnjoj trgovini.
Zakon ostavio otvorena vrata
Naime, član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini propisuje da su prodajni objekti nedjeljom zatvoreni, ali istovremeno u stavovima 10. i 11. ostavlja mogućnost da Vlada FBiH, na prijedlog općinskih i gradskih vijeća, donese odluku kojom se trgovine na području određene lokalne zajednice izuzimaju od ove zabrane.
Zahtjevi se dostavljaju Vladi putem Federalnog ministarstva trgovine, koje tako ima važnu ulogu u postupku njihovog razmatranja.
Upravo bi ova odredba mogla postati jedan od ključnih instrumenata nove vlasti. Umjesto pokretanja neizvjesne parlamentarne procedure, novo rukovodstvo Federalnog ministarstva trgovine moglo bi zauzeti drugačiji pristup prema zahtjevima lokalnih zajednica i omogućiti širu primjenu zakonom predviđenih izuzeća, uz poštivanje propisanih kriterija.
Ukoliko bi značajan broj općina i gradova dobio takva odobrenja, zabrana rada nedjeljom formalno bi ostala na snazi, ali bi njena praktična primjena bila znatno ograničena.
Hasičević odbio osam zahtjeva
Dosadašnja praksa pokazuje da je ovaj mehanizam korišten izuzetno restriktivno.
Vlada FBiH je 4. marta ove godine, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine kojim rukovodi Amir Hasičević, odbila zahtjeve čak osam lokalnih zajednica za izuzeće od neradne nedjelje.
Riječ je o općinama Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča u FBiH, Velika Kladuša i Sapna te gradovima Visoko i Konjic.
Kao razlog odbijanja navedeno je da lokalne zajednice nisu ispunile ključne objektivne kriterije propisane odgovarajućom uredbom.
Istovremeno, Orašje je ranije dobilo mogućnost rada nedjeljom, što je otvorilo raspravu o različitom tretmanu lokalnih zajednica i opravdanosti propisanih kriterija.
Takav pristup mogao bi se promijeniti dolaskom nove federalne administracije, naročito ukoliko bi resor trgovine preuzela politička opcija koja zagovara ukidanje neradne nedjelje.
Odluka se može donijeti u Vladi
Posebna prednost ovog modela jeste činjenica da se o pojedinačnim izuzećima ne odlučuje u Parlamentu FBiH, nego u Vladi Federacije.
Za formalno ukidanje neradne nedjelje potrebno je provesti zakonodavnu proceduru i osigurati odgovarajuću većinu u oba doma Parlamenta FBiH. U Predstavničkom domu, koji broji 98 zastupnika, za usvajanje izmjena zakona mogla bi biti potrebna podrška najmanje 50 zastupnika.
S druge strane, odobravanje izuzeća omogućeno je postojećim zakonom i ne zahtijeva njegovo mijenjanje.
To, naravno, ne znači da Vlada može proizvoljno odobravati zahtjeve. Postoje propisani kriteriji i procedure koje je potrebno poštovati, ali nova administracija ima mogućnost da preispita dosadašnju politiku i način primjene ovog mehanizma.
Drugim riječima, politička odluka o liberalizaciji rada trgovina ne mora nužno čekati parlamentarnu većinu za potpuno ukidanje zabrane.
Postepeno obesmišljavanje zabrane
Ukoliko bi se izuzeća počela odobravati većem broju lokalnih zajednica, mogla bi nastati situacija u kojoj trgovine u jednom gradu rade nedjeljom, dok su u susjednom zatvorene.
Takav sistem dodatno bi otvorio pitanje ekonomske opravdanosti zabrane, budući da bi kupci imali mogućnost odlaska u mjesta u kojima trgovine rade, čime bi se dio prometa mogao preusmjeravati iz jedne lokalne zajednice u drugu.
Istovremeno, proširenje izuzeća moglo bi povećati pritisak i na ostale općine i gradove da podnesu vlastite zahtjeve.
Zagovornici neradne nedjelje, prije svega sindikati trgovine, ističu važnost zajedničkog slobodnog dana za zaposlene, dok protivnici zabrane upozoravaju na ograničavanje poslovanja i slobode izbora. Pravo radnika na sedmični odmor, međutim, uređeno je Zakonom o radu i ne podrazumijeva nužno da taj dan mora biti nedjelja.
Zbog toga bi pitanje neradne nedjelje moglo postati jedan od prvih testova ekonomske politike nove federalne vlasti.
Čak i ako ne bude dovoljno zastupničkih ruku za ukidanje zakonske zabrane, nova vlast ima mogućnost da postojeći mehanizam izuzeća počne primjenjivati znatno šire.
Neradna nedjelja tako bi mogla ostati u zakonu, ali u praksi postepeno izgubiti veliki dio svog značaja.
