Njemački parlament, Bundestag, glasao je za uvođenje dobrovoljne vojne službe, u potezu koji ima za cilj jačanje nacionalne odbrane nakon pune invazije Rusije na Ukrajinu, prenosi BBC.
Ovaj potez označava značajan zaokret u njemačkom pristupu vojsci i dolazi nakon inicijative kancelara Friedricha Merza da se stvori najjača konvencionalna vojska u Evropi.
Značenje promjene
Promjena znači da će svim 18-godišnjacima u Njemačkoj od januara 2026. biti poslan upitnik kojim se provjerava interes i spremnost za pridruživanje oružanim snagama. Obrazac će biti obavezan za muškarce, a dobrovoljan za žene.
U školama širom Njemačke učenici su najavili štrajkove u oko 90 gradova u petak u znak protesta protiv ovog poteza. Mnogi mladi Nijemci ili se protive zakonu ili su skeptični.
„Ne želimo provesti pola godine života zatvoreni u kasarnama, trenirajući pokornosti i učeći ubijati,“ napisali su organizatori protesta u izjavi na društvenim mrežama.
„Rat ne nudi perspektive za budućnost i uništava naše živote.“
Posljednja evropska zemlja koja uvodi revidiranu vojnu službu
Samo u Hamburgu očekivalo se da će oko 1.500 ljudi učestvovati u protestima, dok su direktori škola upozorili roditelje da ne izvode djecu iz nastave tog dana.
Njemački poslanici su glasali sa 323 prema 272 za ovu promjenu, čime je Njemačka postala posljednja evropska zemlja koja uvodi neki oblik revidirane vojne službe.
Prošlog mjeseca, Francuska je najavila 10-mjesečnu dobrovoljnu vojnu obuku za 18- i 19-godišnjake, 25 godina nakon ukidanja obavezne službe.
Vlada navodi da će vojna služba biti dobrovoljna koliko god je to moguće, ali od jula 2027. svi 18-godišnji muškarci morat će proći ljekarski pregled kako bi se procijenila njihova sposobnost za moguću vojnu službu.
„Univerzalni ljekarski pregledi su neophodni,“ rekao je ministar odbrane Boris Pistorius, „kako Njemačka u slučaju napada ne bi gubila vrijeme određujući ko je operativno sposoban kao zaštitnik domovine, a ko nije.“
182.000 vojnika
Njemačka vojska, Bundeswehr, trenutno broji oko 182.000 vojnika, a Pistorius želi povećati broj za 20.000 tokom naredne godine.
Dugoročni cilj je povećanje broja na 260.000 do ranih 2030-ih, uz dodatnih približno 200.000 rezervista, kako bi se ispunili novi NATO ciljevi i ojačala njemačka odbrana.
Iako je plan dobrovoljna služba, ukoliko se sigurnosna situacija pogorša ili bude premalo dobrovoljaca, Bundestag bi mogao razmotriti neki oblik obavezne vojne službe.
U slučaju rata, vojska bi mogla koristiti upitnike i ljekarske preglede za potencijalne regrute.
Obnova Bundeswehra u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi
Poput drugih evropskih zemalja, Njemačka je smanjivala svoje oružane snage tokom mirnodopskih godina 1990-ih. Tokom Hladnog rata imala je vojsku od gotovo pola miliona vojnika.
Obavezna vojna služba u Njemačkoj ukinuta je 2011. pod kancelarkom Angelom Merkel.
Sada, suočena s percipiranim prijetnjama iz Rusije i pritiskom SAD-a, Friedrich Merz je obećao obnovu Bundeswehra u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.
Zemlje NATO-a bile su pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju izdvajanja za odbranu.
Poticaji za dobrovoljnu službu su relativno visoki, sa obećanom platom od oko 2.600 eura mjesečno. U Francuskoj, dobrovoljci će primati najmanje 800 eura mjesečno.
Glasanje o spornoj reformi penzionog sistema
Bundestag je takođe trebao u petak glasati o spornoj reformi penzionog sistema, koja će držati državnu penziju na trenutnim nivoima do 2031. godine.
Ovaj zakon je ključni stub koalicionog sporazuma između Merzovih konzervativaca i njihovih partnera iz Socijaldemokratske partije, koji imaju tanku većinu od samo 12 glasova.
Postojale su sumnje da li će zakon proći, jer su mlađi članovi Merzove stranke prijetili pobunom, tvrdeći da je plan finansijski neodrživ i da bi mlađe generacije opteretio teretom.
Međutim, njemačka opozicija, stranka Ljevica, odlučila je da se uzdrži od glasanja, što znači da koalicija treba manje glasova za usvajanje i neće se brinuti o potencijalnim pobunjenicima unutar svojih redova.
