Napadač je bio 18-godišnji Atilla Azimov. Te noći, u februaru prošle godine, ubio je pogrešnu osobu
U predgrađu Stockholma, iz mraka hladne zimske noći pojavio se muškarac odjeven u crno. U ruci je držao pištolj i krenuo prema 20-godišnjem Muradu Abdelkaderu, studentu koji se vraćao kući nakon smjene u McDonald’su.
Napadač zapucao
Kada mu se približio, napadač je zapucao. Nastavio je pucati dok je prilazio, a posljednji hitac ispalio mu je u glavu dok je bespomoćno ležao na tlu.
Napadač je bio 18-godišnji Atilla Azimov. Te noći, u februaru prošle godine, ubio je pogrešnu osobu.
Ubistvo je počinio za novac. Angažovala ga je mreža Foxtrot, organizovana kriminalna grupa povezana s iranskim režimom, poznata po primjeni modela „nasilje kao usluga“ (Violence-as-a-Service, VaaS). BBC otkriva da je Foxtrot od 2022. godine odgovoran za približno 35 ubistava, kao i za više napada i pokušaja napada na izraelske ciljeve širom Evrope. Među njima su bila i dva incidenta u kojima su korišteni eksploziv i ručne bombe.
Mreža za novac angažuje tinejdžere koji trebaju izvršiti napade, ali im najčešće ne mora ništa platiti jer mnogi od njih budu uhapšeni.
Jedan od njih je Johannes Natland, norveški tinejdžer kojeg je porota londonskog suda Old Bailey u srijedu proglasila krivim za zavjeru radi ubistva planiranog u Zapadnom Yorkshireu. Prema navodima Operativne radne grupe GRIMM, koju je Europol osnovao kako bi se suprotstavio tom problemu, maloljetne plaćene ubice regrutuju se putem društvenih mreža.
Upute potom dobijaju na „gejmificiran“ način, nalik načinu na koji funkcionišu računarske igre, piše BBC.
Andy Kraag, direktor Europolovog centra za teški i organizovani kriminal, takvu praksu opisuje kao „proračunato prepuštanje ubistava ranjivim mladim ljudima“.
U radu GRIMM-a trenutno učestvuje 11 zemalja pogođenih pojavom VaaS-a: Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Nizozemska, Norveška, Španija, Švedska i Velika Britanija.
Vođa mreže Foxtrot, Rawa Majid, najprije je pobjegao iz Švedske, a zatim i iz svoje operativne baze u Turskoj. Danas se nalazi u Teheranu, glavnom gradu Irana.
Policija smatra da su neki napadi izvedeni prema modelu VaaS-a počinjeni po nalogu iranskog režima. Među njima je i napad ručnom bombom na izraelsku ambasadu u Kopenhagenu. Drugi napadi, međutim, bili su povezani s Foxtrotovim sukobima oko teritorije i trgovine drogom.
Diamant Salihu, istraživački novinar švedske televizijske kuće SVT, već tri godine proučava djelovanje Foxtrota i njegove veze s Iranom.
– Režim naređuje vođi mreže Foxtrot da svoju organizaciju upotrijebi za napade na neprijatelje iranskog režima. Mete mogu biti disidenti, novinari koji se protive režimu, ali i izraelski ciljevi – rekao je Salihu.
Prema njegovim riječima, povezanost s iranskim režimom počela je nakon oktobra 2023. godine, kada je Majid pobjegao u Teheran.
– Da bi mogao slobodno živjeti u Iranu, morao je sklopiti dogovor prema kojem će on i njegova mreža raditi za režim – rekao je Salihu.
Britanska vlada je u aprilu 2025. godine uvela sankcije mreži Foxtrot i njenom vođi Majidu. To se dogodilo mjesec dana nakon hapšenja Natlanda, koji je tada imao 18 godina. Doputovao je avionom kako bi za Foxtrot izvršio naručeno ubistvo negdje u okolini Huddersfielda.
Natland je odrastao u Stavangeru kao sin dvoje novinara i imao je prilično bezbrižno djetinjstvo. U tinejdžerskim godinama počeo je konzumirati drogu i razvio psihozu. Zbog toga je neko vrijeme proveo na rehabilitaciji, a kratko je boravio i u domu za maloljetnike. Tamo je upoznao drugog tinejdžera koji se na internetu predstavljao nadimkom UnknownHustler.
Upravo je UnknownHustler Natlandu prvi proslijedio poziv kojim se tražila osoba spremna počiniti ubistvo u Velikoj Britaniji. U poruci je pisalo: „Ubistvo u Engleskoj – 270 hiljada.“ Radilo se o 270.000 norveških kruna, odnosno približno 21.000 britanskih funti.
Poruka je prvobitno stigla od drugog tinejdžera koji je koristio nadimak Generalen. On je tada imao 16 godina i prethodne tri godine živio je u domu za maloljetnike. Upravo je on angažovao Natlanda za ubistvo.
Natland je zatim povezan s članom Foxtrota koji je na internetu koristio ime Agent 47, preuzeto iz serijala videoigara Hitman. Švedska policija smatra da je Agent 47 zapravo Ali Shehad Ahmed, blizak saradnik vođe Foxtrota Rawe Majida.
Agent 47 kupio je Natlandu jednosmjernu avionsku kartu za Manchester i pomogao mu u hitnom postupku dobijanja pasoša. Putem aplikacije Signal vodio ga je kroz svaki korak putovanja, nakon čega ga je predao osobi zaduženoj za logistiku koja je koristila nadimak „1“.
Ta osoba prema Natlandu se ponašala gotovo kao da upravlja likom u videoigri. Poslala mu je kartu i videosnimke s uputama gdje u šumskom području kod Huddersfielda može pronaći skriveno oružje. Nakon toga dobio je i drugu snimku koja mu je pokazivala kako doći do skrivenog novca u rastinju pored pješačkog tunela.
Kada se Natland smjestio u hotel u Huddersfieldu i preuzeo oružje, Agent 47 mu je ponovo poslao poruku: „Sutra imamo mnogo posla.“
Natland je uhapšen već sljedećeg jutra. Do tada mu još nije bilo otkriveno koga treba ubiti.
Protivteroristički istražioci i dalje pokušavaju utvrditi da li je planirana meta bila povezana s kriminalnim obračunom ili se radilo o politički motivisanom ubistvu koje je trebalo biti izvršeno za Iran.
Generalen, tinejdžer koji je angažovao Natlanda i regrutovao ga kao plaćenog ubicu, angažovao je najmanje još dvije osobe koje su počinile ubistva u Švedskoj.
Jedan od njih bio je Azimov, koji danas služi doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubistva pogrešnog čovjeka. Drugi je bio 17-godišnjak koji je tri i po sedmice ranije u Lundu, na jugu Švedske, ubio Ahmeda Zamzama.
Nijedan od njih nije dobio obećani novac jer su obojica uhapšena. Salihu kaže za BBC da je upravo to dio načina na koji Foxtrot funkcioniše.
– Njima uopće nije važno hoće li tinejdžeri biti uhapšeni. Kada ih policija uhapsi, više ne mogu tražiti novac koji im je obećan, a nema ni primjera da su ti mladi ubice zaista bili plaćeni. Namjerno su počeli angažovati sve mlađe tinejdžere zato što oni manje razmišljaju o posljedicama hapšenja i spremniji su izložiti se opasnosti – istakao je Salihu.
Generalen je uhapšen nakon što je pokušao organizovati ubistvo 14-godišnjeg sina norveškog policajca. Za napad nožem angažovao je 15-godišnjaka i 17-godišnjaka, ali je mlađi od njih sve prijavio policiji.
Nakon Generalenovog hapšenja istražioci su u njegovom telefonu pronašli podatke o planiranom ubistvu u Huddersfieldu. Upravo su ti podaci omogućili britanskoj policiji da uhapsi i Natlanda. Generalen je u maju proglašen krivim i osuđen na 14 godina zatvora.
Tokom 15 mjeseci svog djelovanja GRIMM je ostvario određene rezultate. Policija je uhapsila više od 280 osoba, među kojima se nalazi i nekoliko važnih osumnjičenih.
Jedno od ključnih hapšenja
Jedno od ključnih hapšenja bilo je ono Alija Shehada Ahmeda, za kojeg se vjeruje da je koristio nadimak Agent 47. Ahmed je uhapšen u kurdskom gradu Sulejmaniji u Iraku, a Švedska je zatražila njegovo izručenje.
Zamjenik švedskog nacionalnog policijskog komesara Stefan Hector poručio je da policija „stalno proširuje saradnju s drugim državama“ te organizovanim kriminalcima pokazuje da se „nigdje u svijetu ne mogu osjećati sigurno“.
U maju je u Tunisu uhapšen i Mohamed „Moewgli“ Mohdhi, bivši reper kojeg švedska policija opisuje kao jednog od „ključnih aktera“ mreže Foxtrot.
Ipak, Rawa Majid i dalje je izvan domašaja policije jer se nalazi u Iranu.
– Još je aktivan. Dok god ova mreža djeluje, bojim se da ćemo i dalje gledati napade na neprijatelje iranskog režima – rekao je Salihu.
Još nije poznato koliko su ova hapšenja oslabila Foxtrotovu sposobnost djelovanja. Istovremeno su i druge kriminalne grupe, uključujući Foxtrotove rivale iz mreže Dalen, već preuzele model VaaS-a i počele regrutovati ranjive tinejdžere za izvršavanje ubistava.
Takav način djelovanja vrlo brzo se proširio iz Švedske na ostatak Skandinavije i sjevernu Evropu. Kao što pokazuje Natlandov slučaj, prošle godine stigao je i do Velike Britanije.
