Godinama smo svjedoci nekoliko regionalnih inicijativa, koje osim deklarativne priče kako je potrebna saradnja zemalja Zapadnog Balkana i uvezivanje u brojnim segmentima radi napretka na evropskom putu, malo šta od toga je zaživjelo u praksi. Analitičari smatraju kako se od ovakvih inicijativa ne može očekivati puno iako jesu važne za regiju.
Otvoreni Balkan, Brdo Brioni proces, Pakt za stabilnost, Berlinski proces te nekoliko drugih inicijativa koje bi imale za cilj saradnju i uvezivanje država regiona u brojnim važnim oblastima, po mišljenju velikog broja poznavalaca međunarodnih odnosa prilično su zakasnile, jer su na Zapadnom Balkanu umjesto multilateralne saradnje kada je trebalo, problemi riješeni na najgori način-ratom. Ukoliko samo jedna država od zemalja ne dijeli iste vrijednosti kao ostale, saradnja propada.
“Kad imate sitaciju u kojoj bar jedna država ne participira na zajedničkim vrijednnostima, a to su vrijednosti nepromijenjivosti granica, vladavine prava, ekonomskih sloboda i ravnopravne saradnje, tog momenta te inicijative ne mogu dati rezultate”, ističe Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske.
Upravo je jak i stabilan region jedna od ključnih stvari za šest zemalja, među kojima je i BiH, za evropski put Zapadnog Balkana. Iako do sada nije bilo dublje saradnje, ovakve inicijative jesu bitne, posebno zato što je Zapadni Balkan već decenijama okvalifikovan kao evropsko bure baruta što se posebno sada osjeti tokom rata u Ukrajini.
“Upravo zbog ovakvih odnosa u regiji,zbog stalnih tenzija, politika koja uvijek uključuje potencijalni konflikt, međusobnu isključivost u izjavama, mislim da je upravo nužno da se lideri država susreću licem u lice, jer susret elita sam po sebi ima bitnu vrijednost”, kaže analitičar Adnan Huskić.
Upravo bi ekonomska povezanost i olakšano međudržavno kretanje ljudi, razmjena dobara i usluga na Zapadnom Balkanu bili ključni za smanjenje potencijalnih konflikata, jer su ekonomski gubici veći od dobitaka.
“Test emotivnog shvatanja Otvorenog Balkana ili nekih drugih namjera, kao što se govori da je to navodno ‘Velika Srbija’, jedni kažu da je to ‘Velika Albanija’ i jedni kažu da je ‘Otvoreni Balkan – otvoreno društvo’ i da iza toga stoji Soroš. Ovdje se treba voditi ekonomskom računicom i ono sve što je dobro za države, treba prihvatiti”, navodi Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Ljubljana.
Analitičari ocjenjuju i da je razlog što nikad nije ostvarena dublja saradnja među zemljama i taj što bi realizacijom određene inicijative države morale dati dio svoje suverenosti da bi uopšte jedna od takvih inicijativa zaživjela što je s obzirom na prošlost zemalja Zapadnog Balkana teško očekivati.
IZVOR: BHRT
