MARKETING

“Samit u Madridu je odlučujući i transformativan za NATO”

Samit država i vlada NATO-a koji počinje u utorak u španskom glavnom gradu imat će možda i najveći uticaj na geopolitičku, a posebno na geosigurnosnu, situaciju u narednih nekoliko decenija. Samit koji će pored aktuelnih 30 zemalja članica okupiti i brojne partnerske imat će i ulogu samita proširenja koje će se desiti kroz proširenje Alijanse na sjever Evrope preko Švedske i Finske.

Finsko-švedsko pristupanje Alijansi ovisit će od dogovora ove dvije zemlje, ali i jačine pritiska lidera Alijanse na turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji ima prigovore na njihovo članstvo. Drugi važan element za Alijansu će biti fokus na njeno istočno krilo i jačanje prisustva na istočnom krilu koje će biti najveće od kraja Hladnog rata.

“U sjedištu Alijanse u Briselu nastavljeni su pregovori o obimu vojnog odgovora koji će biti najavljen u Madridu. Rezultat će se, prema savezničkim izvorima, odraziti u ažuriranju takozvanog položaja odbrane i odvraćanja, zasnovanog, između ostalog, na setu naoružanja i trupa koji su na raspolaganju NATO-u da odgovori na moguće prijetnje sigurnosti Evroatlantsko područje. Saveznički izvori upoznati sa pregovorima ukazuju da “neke zemlje žele da pređu sa sadašnjeg prisustva na istoku Alijanse, formiranog od borbenih grupa, na dimenziju brigade”.

Grupe se danas sastoje od između 1.000 i 1.600 vojnika, a promjena u brigadu barem udvostručuje tu cifru. Nova jedinica također podrazumijeva veću autonomiju i sofisticiranije naoružanje. Isti izvori dodaju da saveznici koji su geografski najbliži ruskoj prijetnji čak žele da podignu odbrambeni stav na kategoriju divizija kojima komanduju generali, vojne jedinice koja može brojati do 15.000 pripadnika”, piše španski dnevnik El-Pais.

O prisustvu Alijanse na istočnom krilu za N1 je govorila i nekadašnja zamjenica generalnog sekretara NATO-a Rose Gottemoeller koja je posebno istakla važnost članka 5 u zaštiti saveznika.

“Zaista vjerujem da su Rusi spriječeni da diraju teritoriju NATO-a. Vidjeli smo ih kako prijete uvijek iznova, da će napasti lanac snabdijevanja naoružanjem koje u Ukrajinu ulazi od NATO saveznika. Ipak, ni na koji način nisu dirali teritoriju NATO-a. Vjerujem da ni oni ne žele da se ovo pretvori u širi evropski rat jer sami nemaju kapacitet. U ovom momentu rastegnuti su duž fronta od hiljadu kilometara i Ukrajine, iscrpljeni su, kako je rekao ministar odbrane Velike Britanije, i počinju da im nedostaju neke zalihe, vojne potrepštine i oprema.

Tako da mislim da oni u ovom trenutku nemaju šta protiv zemalja NATO-a. To je djelimično razlog zašto su u ovom trenutku odvraćani. Ali drugi aspekt je, naravno, činjenica da bi NATO i njegova garancija po Članu 5. doveli sve zemlje NATO-a u odbranu Poljske, ukoliko bi Rusija odlučila da ih takne kinetičkim napadom”, kazala je Gottemoeller.

Prema posljednjim podacima saopštenim iz NATO-a pod njihovom komandaom na Istoku se trenutno nalazi oko 40.000 vojnika, 130 borbenih aviona, 140 borbenih brodova. Prisustvo američke vojske je u posljednjih nekoliko mjeseci povećano sa 70.000 na 100.000 vojnika većinom stacioniranih u Njemačkoj. NATO-ove borbene grupe se trenutno nalaze u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

“Samit u Madridu je odlučujući i transformativan za NATO. Biće to historijski samit iz mnogo razloga. Biće to historijski, prije svega, jer se 30 saveznika sastaje usred najveće sigurnosna krize u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. A pokazati se zajedno i ujedinjeni u Madridu je snažan znak u ovim nepredvidivim i opasnim vremenima. Drugo, bit će historijski jer ćemo donijeti mnoge važne odluke. Biće usvojen novi Strateški koncept, koji je putokaz za budućnost našeg saveza.

Dogovorićemo se o najvećoj transformaciji naše kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata, sa više trupa, dostupnošću brzog odgovora i pripremljenijom opremom. I dogovorićemo se o punom paketu pomoći Ukrajini. Također ćemo donositi važne odluke vezane za jug, a to je posebno važno za Španiju i druge južne saveznike. Španija je jug učinila važnim pitanjem za Alijansu i čestitam joj na tome. Fokus je, naravno, na Rusiji i Ukrajini. Ali ne smijemo zaboraviti druge prijetnje, uključujući terorizam ili nestabilnost u sjevernoj Africi i Sahelu”, izjavio je za El-Pais generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Ukrajina i rat koji se vodi na teritoriju ove zemlje će biti jedan od glavni elemenata rasprava na samitu u Madridu. Kao jedan od gostiju u Madrid je pozvan i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy koji će se prema svemu sudeći savezncima obratiti putem video linka.

“Predsednik Zelenskiy je pozvan. Da je odlučio da dođe, naravno, dočekali bismo ga raširenih ruku. Ali on je već rekao da će učestvovati putem video konferencije. Moramo razumjeti kompleksnost izlaska i ulaska u Ukrajinu, gdje je otvoreni rat, i činjenicu da on mora biti na čelu svoje Vlade u ovim veoma teškim trenucima”, poruka je španskog šefa diplomatije José Manuela Albaresa.

Kada je u pitanju onaj drugi dio o kojem će se razgovarati, a to je pristupanje Švedske i Finske u Alijansu, vode se intenzivni pregovori na relaciji Ankara-Brisel-Helsinki-Štokholm. Prema saopštenjima ureda turskog predsjednika Erdogana Ankara još uvijek očekuje konkretne poteze ove dvije zemlje kako bi dobile zeleno svjetlo za pristupanje.

“Ovo je sedmica maksimalnog pritiska koja vodi do samita u Madridu. Iz Ankare, iz Turske stižu svakakvi komentari raznih stručnjaka koji kažu, o, to zapravo ne treba da se dogodi do samita u Madridu. Možda će se morati organizovati još jedan samit kako bi se ovo pitanje završilo. Ali mislim da je sve ovo odlična pregovaračka taktika, Turci i sam predsjednik Erdogan, oni su jaki pregovarači, znaju dobre taktike koje treba koristiti. Ali u stvari, Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u, Švedska i Finska, mislim da također imaju neke karte na koje ovdje mogu igrati.

Zato neću biti iznenađena da vidim neku kombinaciju izjave Švedske i Finske u vezi sa podrškom terorizmu i istinskog podvlačenja da ne podržavaju terorizam i, možda i neke konkretne primjedbe u vezi s Kurdima, što je posebna briga Turske. Ali onda me ne bi iznenadilo da vidim da Sjedinjene Države vrše određeni pritisak na Tursku, ali možda i zadrže neke nagrade u smislu možda obnove vojne saradnje na, na primjer, novim borbenim avionima F16 za Tursku”, kazala je Gottemoeller.

Prema dosada dostupnim informacijama Bosnu i Hercegovinu na samitu u Madridu će predstavljati ministar odbrane Sifet Podžić kojem će se u okviru delegacije pridružiti i zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH za operacije generalmajor Ivica Jerkić, šef Kabineta ministra odbrane BiH Kemal Korjenić i šef Vojnog dijela Misije BiH pri NATO-u Brigadir Edin Fako te ambasadorica BiH u Španiji Danka Savić.

IZVOR: N1

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo