MARKETING

Siromašni radnici: Zatraženo povećanje plata, ali Vlada FBiH ima vlastiti prijedlog

Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH predstavnici sindikata tražili su da se raspravlja o izmjenama Uredbe o najnižoj plaći kojima bi se najmanje primanje povećalo odmah, što su odbili predstavnici Vlade FBiH i poslodavci.

Predstavnici Vlade FBiH na posljednjem sastanku ekonomskih partnera nisu htjeli raspravljati o Uredbi o najnižoj plaći već o vlastitom Zakonu o najmanjem primanju.

Taj zakon je prijedlog Vlade FBiH za koji postoji namjera da bude usvojen u paketu sa drugim fiskalnim zakonima. Prijedlog predviđa da u najmanje primanje bude uključeno sve što se radnicima isplaćuje pored plate, poput toplog obroka, naknade za prijevoz i regresa.

Sastanku su u ime Vlade Federacije BiH prisustvovali premijer Fadil Novalić, ministrica finansija Jelka Milićević i ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

“Sindikati su u sklopu nastavka sjednice ESV-a koju smo bili prekinuli, tražili da se izvrši izmjena i dopuna člana 5. te uredbe kojom bi se omogućilo povećanje najniže plate odmah. Međutim, Vlada na to nije pristala, a ni poslodavci nisu bili za takav prijedlog. Vlada je insistirala da se raspravlja o Zakonu o najnižim primanjima i da se u sklopu toga reguiliše to pitanje, ali nije bilo koncenzusa ni s jedne ni s druge strane, niti se definitivno razgovaralo o povećanju najniže plate niti se razgovaralo o najnižim primanjima u FBiH. Taj dio nismo uspjeli da završimo”, kazao je za Klix.ba Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH

Istakao je kako bi novim zakonom o najnižim primanjima termin ‘najniža plata’ nestao, a novi termin ‘najniža primanja’ uključivao bi sva druga primanja koje radnici imaju izvan osnovne plate.

“Sve bi to bilo oporezovano, ušli bi u to, tako da je to jedan novi oblik. Takvi zakoni postoje u Republici Srpskoj i Srbiji. To je nova formula na kojoj insistiraju međunarodne finansijske institucije”, objasnio je Biber.

Dodao je da su tokom rasprave o dnevnom redu, poslodavci pristali da se razgovara o toj temi.

“Vjerojatno bi oni u tome našli svoj neki interes. Sindikati nisu željeli da o tome razgovaraju”, ističe.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH smatra da, ako će se poštovati procedure, Zakon o najnižim primanjima ne bi mogao ići u parlamentarnu proceduru jer nisu izvršene konsultacije na Vijeću na tu temu, a koje su predviđene odredbama Zakona o radu FBiH.

“Mislim da ovaj zakon Vlade ne bi mogao ići u parlamentarnu proceduru u ovom obliku, dok se ne izvrše konsultacije. Načelno smo dogovorili da, ukoliko bude novih detalja, da će socijalni partneri tražiti novi kolegij i razgovor o toj temi kako bi eventualno organizirali novu sjednicu, ali nisam siguran u ovom momentu da će se to i dogoditi”, kazao je Biber.

Radnici koji primaju minimalnu platu i dalje čekaju na povećanje primanja. Odredbe uredbe koja trenutno regulira visinu minimalne plate predviđaju da se krajem ove godine izvrši analiza i eventualno donese odluka o povećanju najniže plate.

“Svi smo svjesni da su enormno porasli životni troškovi, prehrana, gorivo i slično. Mislim da se trebala na izvjestan način korigirati ta najniža plata, ali vidjet ćemo šta će biti. Vjerovatno sada, idu izbori, bit će još priče o toj temi”, zaključio je .

Ranije je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Mevludin Bektić kazao kako se vrše kalkulacije, te da je u pitanju izbjegavanje socijalnog dijaloga otvaranja teme izmjene Uredbe o minimalnoj plati.

“Otvorili smo pitanje usklađivanje metodologije o minimalnoj plati u Federaciji uzimajući u obzir inflaciju koja je iz mjeseca u mjesec sve veća. Tražili smo od, prije svega premijera da preuzme inicijativu i da se napravi usklađivanje minimalne plate što je očito izazvalo reakciju i kod poslodavaca i kod Vlade. Obzirom da je došlo do izmjene samo naziva zakona, mi smo razumjeli da se radi o istom materijalu, ali je Vlada dostavila u potpunosti drugi materijal na sjednicu što je dijametralno suprotan zakon od onoga koji su oni dostavili nama kao socijalnim partnerima”, kazao je za Klix.ba Bektić.

Smatra da je “degutantno i nemoralno ono što se nudi, pogotovo tamo gdje je nejasno definirana minimalna plaća, pogotovo priča poslodavaca da svaki poslodavac može utvrditi individualno iznos najniže plaće”, za što ističe da je “neprihvatljivo, dolazimo u situaciju da su po djelatnostima različite minimalne plate što nema nigdje u Evropi, ni u svijetu”.

Kakav je stav poslodavaca o povećanju plata radnicima

“Mi smo sjedili sa sindikatom i oni su tražili izmjenu uredbe u jednom članu. Naime, obzirom da je inflacija pojačana u ovoj godini, svjedoci smo šta se dešava, a minimalna plata se po uredbi usklađuje jednom godišnje, povećanje plate bi se desilo 1. januara iduće godine. Oni su tražili da se napravi vanredno usklađivanje u toku godine, u julu, augustu da bi se ublažila inflatorna kretanja, s čim smo mi rekli da se smo načelno saglasni, da se može napraviti jedan takav manevar”, kazao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Smatra kako će se plate svakako usklađivati i da poslodavcima ne predstavlja problem da se to dogodi i ranije.

“Većina poslodavaca svakako diže plate i bez propisa i zakona. Oni su dvije stvari uradili. Prvo su dodali još neki član koji apsolutno nije bio dogovoren za taj prijedlog, za generalno povećanje minimalne plate još više što nama nije bilo prihvatljivo, i Vlada je bila zatečena jer nisu bili upućeni u tu cijelu priču. Sindikat je tako uvjetovao da se uopće razgovara o Zakonu o minimalnim primanjima što je bila tačka dnevnog reda”, istakao je Smailbegović.

Sindikat je, po riječima Smailbegovića tražio da se bez obzira na izmjene zakona i stope oporezivanja, ide na povećanje plata na 70 posto od prosječne plate, što je negdje oko 720 KM sa 543 KM koliko trenutno iznosi minimalna plata.

“Ono što je Vlada pripremila i s čim smo se i mi u principu slagali je da se sa smanjenjem stopa doprinosa, rasterećenjem rada, digne plata na 740-750 KM i to je nešto što je nama prihvatljivo. Mi apsolutno nismo protiv povećanja plata radnicima, ali smo za to da se spuste stope doprinosa jer povećanje od 200 KM znači 140 KM doprinosa odmah”, objašnjava Smailbegović.

Potvrdio je da bi vladin prijedlog Zakona o najnižim primanjima u FBiH “išao u paketu” sa fiskalnim zakonima.

“Po tom zakonu topli obrok, prevoz, regres postaju oporezivi i svakako postaju sastavni dio plate, imaju karakter plate. Ne bi bila plata manja. Danas po zakonu možete radniku dati 543 KM i poslati ga kući. Topli obrok ne mora dobiti u novcu kao i prijevoz. Oni se naravno isplaćuju u dosta slučajeva jer su neoporezivi, najjeftiniji, pa onda niste u obavezi. Tada bi bili u obavezi da radnika pošaljete kući sa 740 KM”, kazao je

Istakao je kako će topli obrok izgubiti smisao jer će sve dodatne naknade biti plata.

“Statistički gledano 120.000 radnika ne prima topli obrok u novcu. Po novom zakonu biste ga morali isplatiti kao platu. Svejedno, novac je. To je pomak prema gore, kako god to neko želio da prikaže”, istakao je.

Poslodavcima je najvažnije da im ukupni doprinosi ne budu viši na novi iznos plate.

Podsjećamo, Vlada FBiH početkom ove godine donijela je odluku da se najniža plata za 2022. godinu utvrđuje u iznosu od 543 KM.

Zbog sve veće inflacije, radnicima taj iznos nije dovoljan ni za osnovne životne potrebe i trenutno u BiH dolazimo u situaciju koju je Međunarodna organizacija rada okarakterizirala terminom “siromašni radnici” odnosno, da posao nije garancija pristojnih uslova života.

IZVOR: KLIX.BA

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo