Danas je Slovenija preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije, a kao jedan od prioriteta navodi se jači anganžman u procesu proširenja Unije na Zapadni Balkan.
Može li politika proširenja biti u vrhu prioriteta i drugih zemalja ako se uzmu u obzir unutarnji poblemi Unije i činjenica da je pandemija koronavirusa ostavila ekonomske posljedice za čiji će oporavak trebati godine.
Drugi put od kako je postala članica Unije, Slovenija će predsjedavati Vijećem EU.
Pogled Brisela na zapadni Balkan mora biti geopolitički, a EU će biti cjelovita tek kad se integrira taj prostor, poruka je predsjednika Slovenije Boruta Pahora.
“EU da region Zapadnog Balkana vidi kao cjelinu, a ne samo kao pojedinačne zemlje sa kojima pregovara. Europska unija mora ubrzati proširenje, a zemlje Zapadnog Balkana moraju ubrzati reforme”, kazao je Pahor.
A gledajući reforme eu integracija svaka od zemalja je u različitim fazama. Najviše su uradile Crna Gora i Srbija s kojima EU pregovara.
Sjeverna Makedonija I Albanija čekaju da počne proces pregovaranja, a Bosna i Hercegovina kandidatski status.
Europarlementarka Tanja Fajon smatra da je naša zemlja napravila pomake koji su dovoljni za dobivanje kandidatskog statusa.
“Ja se nadam da će biti ta politička ambicija u Vijeću, dakle između svih zemalja da BiH do kraja godine dobije status kandidata”, kaže Fajon.
A suštinske reforme u Bosni i Hercegovini još uvijek su samo mrtvo slovo na papiru.
IZvor:BHRT
