MARKETING

ADA PROMET Velika Kladusa - Tehnicki pregled

Šta znači diferencirana stopa PDV-a i da li će parlamentarci donijeti dobro rješenje za BiH

Dom naroda Parlamenta BiH na posljednjoj sjednici usvojio je prijedlog dopune Zakona o uvođenju diferencirane stope PDV-a. Šta to tačno znači, te kakve bi posljedice prouzrokovalo na budžet i BiH, sistem i građane pitali smo ekonomistu Admira Čavalića.

Na inicijativu zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta BiH i predsjednika SDS-a Mirka Šarovića, svi prisutni delegati su prihvatili prijedlog dopune Zakona o PDV-u.

Prijedlog dopune podrazumijeva da stopa PDV-a za egzistencijalne potrepštine bude pet posto, odnosno za luksuzne potrebe 22. Podsjetimo da trenutno postoji jedinstvena stopa poreza na dodatnu vrijednost i ona iznosi 17 posto.

Sa druge strane, Narodna skupštine RS-a predložila je da se na osnovne životne namirnice ukine PDV, odnosno da bude 0 posto.

Zbog toga će izmjene Zakona o PDV-u morati na usaglašavanje. Bit će formirana zajednička komisija oba doma državnog parlamenta koja će usaglasiti konačan prijedlog dopuna Zakona o PDV-u, a potom će ga parlamentarci ponovo razmatrati da bi diferencirana stopa PDV-a stupila na snagu.

Ipak, ne postoji garancija da li će se navedeno usaglasiti, prihvatiti i implementirati, niti koliko će procedura usaglašavanja trajati. Čavalić smatra da sve može ostati u “izgubljenoj proceduri”.

“Ne postoje bilo kakve garancije da će se navedeno usuglasiti, prihvatiti i implementirati, bilo da je je riječ o šest mjeseci ili nekom drugom vremenskom periodu. Moguće je da ostane ‘izgubljeno u proceduri’. Dalje, prijedlozi su poprilično paušalni, bez jasnih objašnjenja, ali i pratećih analiza. Da li 0 ili 5 posto? Šta spada u osnovne životne namirnice, a naročito, šta u luksuz? Zatim, kakve to posljedice ima po budžete, te da li će doći do poreznih manipulacija – to su osnovna pitanja na koja nemamo jasne odgovore”, ističe on.

Diferencirna stopa PDV-a ne znači i pad cijena proizvoda i usluga

Sam pojam diferencijacija o kojoj se govori kada je riječ o ovom Zakonu o PDV-u, vrlo je kontraverzno pitanje, pogotovo, kako to smatra Čavalić, u zemljama sa niskom poreznom disciplinom kao što je BiH.

On tvrdi da, u ovom slučaju, ovo može biti i prikupljanje političkih poena.

“Shodno historijskoj analizi odnosno iskustvima drugih zemalja, diferencijacija nikada ne dolazi kao rezultat rada ekonomske struke, već uvijek iz dva i samo dva razloga – da se dobiju jeftini politički poeni, što je moguće kod nas trenutno prisutno, ili da se udovolji zahtjevima specijalnih interesnih grupacija. Na kraju, diferencijacija nije garancija pada cijena, posebno u vrijeme inflacije. Ovo navodi par OECD izvještaja, ali i niz drugih ekonomskih istraživanja. Ili će inflacija ‘pojesti plodove’ diferencijacije, ili će se ponuda adaptirati na način da nema benefita za građane”, pojašnjava on.

Jedinstvena stopa PDV-a 17 posto čini BiH znantno konkurentnijom u odnosu na ostale zemlje članice EU gdje su stope više, što u konačnici vodi jačanju fiskalnog kapaciteta BiH što se nadalje treba odraziti na stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, stvaranja uslova privređivanja na području BiH kao i na povećanju ekonomskog rasta.

Niže cijene određenih proizvoda u regionu – poput hrane, knjiga ili lijekova – nisu posljedica niske stope PDV-a, već tržišnih sila poput veće potražnje (knjige), boljih ekonomskih indikatora proizvodnje (hrana) i visokog stepena konkurencije (lijekovi).

Diferencirana stopa PDV-a, prema riječima našeg sagovornika, neće imati direktnog efekta na građane, izuzev što će onima sa nižim dohotkom biti teže priuštiti određene luksuze.

Izmjena Zakona o PDV-u stvorilo bi probleme UIO BiH

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) smatraju da ovo nikako nije dobro rješenje, jer, kako kažu, uvođenje diferencirane stope PDV-a bi zahtijevalo dodatne napore, nove troškove, dodatno obučavanje zaposlenih, što bi na kraju dovelo do konfuzije kod samih obveznika, složenijeg postupka kontrole – čime se otvaraju mogućnosti za poreske prevare.

UIO bi morala “preorjentisati” svoje trenutne kontrole aktivnosti, a dodaju i da bi se uvođenjem diferencirane poreske stope ostvarili socijalni ciljevi, dok fiskalni ne bi mogli biti ostvareni u punom obimu.

Da je ovaj prijedlog izmjene zakona zaista osmišljen zbog građana, Čavalić kaže da bi se onda stopa PDV-a smanjila na 15 posto.

“Ujedno, pomjerili bi se rokovi prijave i plaćanja na kraj mjeseca, te uopšteno promjenio model naplate. Također, PDV se mogao privremeno ukinuti na određene proizvode – od osnovnih životnih namjernica pa do svega ostaloga. Da ne spominjemo na desetine, stotine, nenamjenskih poreza koji se mogu smanjiti, privremeno ili trajno ukinuti”, kaže on.

“Urušavanje budžeta”

Čavalić napominje da u kontekstu aktuelne krize, inflacije, rasta cijena finalnih proizvoda i usluga – niti jedna zemlja svijeta nije išla u proces diferencijacije, već ili smanjivanja opšteg poreznog opterećenja ili parcijalnog, privremenog smanjivanja poreza za određene kategorije.

U slučaju BiH, on navodi sljedeće primjere kao najbolje:

“Da spustimo npr. stopu PDV-a sa 17 na 15 posto ili pak da privremeno oslobodimo od PDV-a određene namjernice, poput žitarica i slično. Slično se može raditi i sa drugim porezima – sada je pravo vrijeme da se smanji zbirna stopa doprinosa na rad u FBiH, zatim privremeno ili trajno ukinu parafiskalni nameti na različitim nivoima vlasti – od jedinica lokalne samouprave preko kantona pa sve do entiteta, kao i da se izvrše izmjene oslobađanja plaćanja poreza, poput one koja je trenutno aktuelna i u proceduri u Brčko distriktu”, podvlači on.

Čavalić je, zbog svega ovoga, skeptičan po pitanju izmjene Zakona o PDV-u, ali i zbog toga jer bi to značilo “urušavanje budžeta”.

“Ukoliko dođe do uvođenja diferencirane stope PDV-a, to bi značilo urušavanje budžeta u Bosni i Hercegovini. Zbog toga sam skeptik da će bilo šta biti po ovom pitanju. Država se ne voli odricati vlastitih prihoda, pa čak iako bilježi rekorde po ovom pitanju zbog viših cijena”, zaključuje on.

IZVOR: KLIX.BA

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo
ada promet velika kladusa