MARKETING

Sve manje djece u BiH prima MRP vakcine: Prijete nam epidemije davno iskorijenjenih bolesti

Vakcinacija je jedan od najboljih načina za zaštitu djetetovog zdravlja, međutim, proces imunizacije mališana MRP vakcinom u Bosni i Hercegovini je ispod zadovoljavajućeg nivoa. To zabrinjava stručnjake, koji upozoravaju da bi se ponovno mogli susresti s epidemijama davno iskorijenjenih zaraznih bolesti.

MRP je vakcina protiv morbila, rubeole i parotitisa (zaušnjaka), a imunizaciji obavezno podliježu djeca od navršenih 12 mjeseci do 14 godina života. Imunizacija prvom dozom vakcine obuhvata djecu od navršenih 12 mjeseci života, dok se druga doza daje mališanima u šestoj godini. No, ukoliko se djeca iz nekog razloga ne mogu vakcinisati u toj dobi, vakcinacija se može obaviti do navršenih 14 godina života.

“MRP vakcina sadrži komponente protiv virusnih oboljenja morbila, parotitisa i rubeole. Svaka komponenta vakcine je pripremljena tako da ne izaziva infekciju, već odbrambenu reakciju djetetovog organizma. Vakcinacijom se sprečava nastanak teških komplikacija bolesti i to teške upale pluća i mozga u slučaju oboljenja od morbila, štiti od steriliteta kada su u pitanju zaušnjaci te od poremećaja razvoja ploda u trudnoći kod trudnica zaraženih virusom rubeole, a u vidu anomalija na očima, slušnom aparatu i kardiovaskularnom sistemu djece”, pojašnjava u razgovoru za Klix.ba dr. Jasmina Brkić – Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

Utjecaj antivakserskog lobija i loša informisanost

I pored izuzetne važnosti za očuvanje zdravlja, u Bosni i Hercegovini je u posljednje vrijeme zabilježen pad imunizacije djece MRP vakcinom, što je informacija koja zabrinjava. Prema riječima naše sagovornice, na pad broja vakcinisane djece najviše je utjecala nedovoljna informisanost i znanje roditelja o vakcinaciji, odnosno informisanost roditelja od nestručnih osoba i određenih internetskih foruma. Velik utjecaj je imao i antivakserski lobi.

“Roditelji su zbunjeni u velikoj mjeri, jer s jedne strane nisu dovoljno zdravstveno edukovani o vakcinaciji, a sa druge su izloženi neosnovanim pričama o navodnoj štetnosti vakcine. Moramo znati da su vakcine imunobiološki preparati koji unijeti u organizam jedne osobe stimulišu imuni sistem te osobe da stvara antitjela protiv one bolesti protiv koje je ta osoba/dijete vakcinisano i da ga na taj način zaštite. Svaki roditelj kod kojeg postoji sumnja u vezi vakcinacije, treba da razgovara sa pedijatrom i otkloni sumnje jer je dobrobit i zdravlje djeteta glavni cilj zdravstvene profesije”, naglašava Brkić-Džambić.

Prema naredbi o programu obaveznih vakcinacija stanovništva protiv zaraznih bolesti na području Federacije BiH, ukoliko se dijete ne vakciniše MRP vakcinom do šeste godine života, nadoknada vakcinacije može se obaviti do navršenih 14 godina.

Vakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa može se provoditi prema epidemiološkim indikacijama i kod osoba starijih od 14 godina. Preboljeli morbili nisu kontraindikacija za vakcinaciju MRP vakcinom.

Vakcine su sigurne jer prolaze rigorozne kontrole

“Vakcine su sigurne, jer prije nego što dođu u našu zemlju, sve one prolaze rigorozne kontrole od Evropske agencije za lijekove. Nakon što dođu u BiH, vakcine prije stavljanja u promet prolaze kontrolu kvalitete koja je definisana pravilnikom o načinu kontrole lijeka, a sprovodi se od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ili od laboratorije koju je angažovala agencija, a u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH. Nakon što agencija da odobrenje, vakcine se puštaju u promet i transportuju do krajnjih korisnika”, pojašnjava tuzlanska epidemiologinja.

Zdravstvena dobrobit vakcinacije svakako je velika s obzirom na činjenicu da su mnoge bolesti koje su u prošlosti odnijele milione života, danas iskorijenjene.

“Ako se sjetimo samo velikih boginja koje su iskorijenjene, zatim dječije paralize (divlji virus poliomijelitisa) i difterije, možemo sa sigurnošću reći da je dobrobit vakcinacije viša od očekivanog. Zato je neophodno i dalje održavati visok obuhvat imunizacije kako nam se bolesti koje su iskorijenje, upravo zahvaljujući vakcinaciji, ne bi ponovo vratile”, dodaje Brkić-Džambić.

S druge strane, posljedice nevakcinisanja prvenstveno se odnose na mogućnost vraćanja bolesti koje su u velikoj mjeri iskorijenjene, zatim mogućnost obolijevanja od teških oblika bolesti uz pojavu komplikacija te pad kolektivnog imuniteta, što može dovesti do izbijanja novih epidemija.

“Sigurna sam i da će doći vrijeme kada dijete nećete moći upisati u vrtić, školu ili fakultet, kada se neće moći zaposliti bez vakcinalnog kartona kako je to u zakonima evropskih zemalja. Mi smo svjedoci da nam sve više mladih koji napuštaju zemlju zbog odlaska u inostranstvo na rad, traže prepis vakcinalnog kartona ili nadoknadu propuštenih vakcina jer im to traži poslodavac”, ističe Brkić-Džambić.

Moguća pojava rubeole, morbila, velikog kašlja…

Zbog pada procenta vakcinisane djece otvorena je mogućnosti pojave epidemija zaraznih bolesti, prvenstveno onih koje su djelimično ili potpuno iskorijenjene, kao što su morbili, rubeola, parotitis, difterija i veliki kašalj.

“Potrebna je multisektorska saradnja u koju će biti uključeni zdravstveni radnici, mediji i roditelji, kako bi se radilo na podizanju svijesti o dobrobiti vakcinacije te samim tim povećao procenat vakcinisane djece i spriječila pojava epidemija. Istakla bih i činjenicu da smo zemlja koja u programu obaveznih vakcinacija ima vakcine koje štite od 10 zaraznih bolesti te da su sve vakcine besplatne, što u ovim, ionako teškim vremenima za roditelje, predstavlja jedno veliko olakšanje u zaštiti i unapređenju zdravlja djece”, ističe Brkić-Džambić.

Nažalost, naša zemlja se ne može pohvaliti ni adekvatnim odgovorom stanovništva na proces imunizacije u aktuelnoj pandemiji koronavirusa te je potpuno vakcinisano tek 30 posto odraslih osoba.

Trend nedovoljnog broja vakcinisanih prati i Tuzlanski kanton, kao najmnogoljudniji u Federaciji BiH u kojem je prvom dozom vakcine imunizirano 36 posto stanovništva. Tome su u svakom slučaju doprinijele i dezinformacije o štetnosti vakcina.

“Na samom početku procesa vakcinacije bili smo svijetli primjer odziva osiguranika. Međutim, iz današnje pozicije možemo postaviti pitanje da li je zaista bila želja i potreba osoba za imunizacijom jer su bili zabrinuti za svoje ili zdravstveno stanje svoje porodice ili je riječ o tome da je u tom periodu najveći broj zemalja zabranjivao putovanja nevakcinisanim. Danas broj vakcinisanih stagnira i ne mogu reći da sam zadovoljna. Ali, svako ima svoje razloge za vakcinaciju ili protiv nje, tako da je to nešto što moraomo poštovati”, kaže nam kantonalna ministrica zdravstva Dajana Čolić.

Dajana Čolić (Foto: A. K./Klix.ba)

Iako je broj pozitivnih na koronavirus u Tuzlanskom kantonu znatno manji u odnosu na ranije periode, Čolić građane ipak poziva na imunizaciju jer se ne zna šta nam donosi predstojeća jesen i zima.

Potcrtava da više moramo razmišljati o pozitivnom učinku vakcine, što trenutno nije slučaj. Tome, dodaje ona, doprinosi stepen neznanja ili neinformisanosti.

“Nijedan proizvođač vakcine nije tvrdio ili se obavezao da osoba koja bude vakcinisana neće oboljeti od Covida-19, ali vrijeme i posljednji talas pandemije nam pokazuju da nismo imali veliki broj težih slučajeva ili smrtnih ishoda među imuniziranim osobama. Dake, proizvođači su se obavezali da će osoba koja se vakciniše u slučaju zaraze imati blažu kliničku sliku te da ne bi trebalo doći do komplikacije oboljenja. Prema mom mišljenju, to je jedan od najvećih motiva za vakcinaciju”, zaključuje Čolić.

Redovna vakcinacija od rođenja obuhvaćena kalendarom vakcinacije protiv deset zaraznih bolesti, veoma je bitna za cjelokupan razvoj ličnosti, dok imunizacija protiv koronavirusa doprinosi smanjenom riziku obolijevanja od Covida-19. Riječ je to struke koja je bazirana na naučnom utemeljenju, bez ostavljanja mogućnost za kalkulacije.

IZVOR: KLIX.BA

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo