Manje od 48 sati prije početka američko-izraelskog napada na Iran, premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s predsjednikom Donaldom Trumpom o razlozima za pokretanje složenog i dalekosežnog rata, protiv kojeg se američki čelnik svojedobno zalagao u kampanji. I Trump i Netanyahu znali su iz obavještajnih izvješća da će se iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, i njegovi ključni suradnici uskoro sastati u svom kompleksu u Teheranu, što ih čini ranjivima na udar s ciljem uklanjanja vodstva. Međutim, nove informacije, prema tri osobe upoznate s pozivom, upućivale su na to da je sastanak pomaknut sa subote navečer na subotnje jutro. O tom pozivu dosad nije bilo izvještavano, piše Reuters.
Netanyahuov posljednji argument
Netanyahu, odlučan da provede operaciju za koju se zalagao desetljećima, tvrdio je da se možda nikada neće pružiti bolja prilika za ubojstvo Hamneija i osvetu za prethodne iranske pokušaje atentata na Trumpa, navele su te osobe.
To uključuje i navodnu zavjeru za naručeno ubojstvo koju je Iran organizirao 2024. godine, dok je Trump bio kandidat. Ministarstvo pravosuđa tada je optužilo jednog Pakistanca za pokušaj regrutiranja ljudi u SAD-u za taj plan, zamišljen kao odmazda za američko ubojstvo zapovjednika Korpusa čuvara islamske revolucije, Kasema Sulejmanija.
U trenutku poziva, Trump je već bio odobrio ideju o američkoj vojnoj operaciji protiv Irana, ali još nije odlučio kada i pod kojim okolnostima će se SAD uključiti, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti teme.
Američka vojska tjednima je jačala svoju prisutnost u regiji, zbog čega su mnogi u administraciji zaključili da je samo pitanje vremena kada će predsjednik odlučiti krenuti. Jedan mogući datum, samo nekoliko dana ranije, bio je otkazan zbog lošeg vremena, prenosi Index.
Reuters nije uspio utvrditi kako je Netanyahuov argument utjecao na Trumpa, no poziv je predstavljao završni apel izraelskog čelnika američkom kolegi. Tri izvora upoznata s pozivom vjeruju da je upravo to – uz obavještajne podatke o tome da se vremenski prozor za ubojstvo iranskog vođe zatvara – bio katalizator za Trumpovu konačnu odluku da 27. veljače naredi pokretanje Operacije Epski Bijes.
Netanyahu je tvrdio da bi Trump mogao ući u povijest pomažući eliminirati iransko vodstvo, dugo omraženo na Zapadu i među mnogim Irancima.
Rekao je da bi Iranci čak mogli izaći na ulice i srušiti teokratski sustav koji vlada zemljom od 1979. godine i od tada je glavni izvor globalnog terorizma i nestabilnosti. Prve bombe pale su u subotu ujutro, 28. veljače, a Trump je te večeri objavio da je Hamnei mrtav.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly nije izravno komentirala poziv, ali je za Reuters izjavila da je vojna operacija osmišljena kako bi se “uništio kapacitet iranskog režima za proizvodnju balističkih projektila, uništila iranska mornarica, dokinula njihova sposobnost naoružavanja posredničkih snaga i osiguralo da Iran nikada ne može doći do nuklearnog oružja”.
Netanyahuov ured i iranski predstavnik pri UN-u nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Netanyahu je u četvrtak na tiskovnoj konferenciji odbacio kao “lažne vijesti” tvrdnje da je “Izrael nekako uvukao SAD u sukob s Iranom”. “Zar doista netko misli da može govoriti predsjedniku Trumpu što da radi? Ma dajte”, rekao je.
Trump je javno izjavio da je odluka o napadu bila isključivo njegova. Izvještavanje Reutersa, temeljeno na izjavama dužnosnika bliskih obojici čelnika, ne sugerira da je Netanyahu prisilio Trumpa na rat, već da je bio učinkovit zagovornik čiji su argumenti – uključujući priliku za ubojstvo iranskog vođe koji je navodno nadzirao pokušaje atentata na Trumpa – bili uvjerljivi za predsjednika.
Put u novi sukob
Trump je svoju kampanju 2024. gradio na vanjskoj politici “Amerika na prvom mjestu” iz svog prvog mandata i javno je govorio da želi izbjeći rat s Iranom, dajući prednost diplomatskom rješenju. No, nakon što pregovori o iranskom nuklearnom programu prošlog proljeća nisu uspjeli, Trump je počeo razmatrati napad, tvrde tri osobe upoznate s razmatranjima u Bijeloj kući.
Prvi napad dogodio se u lipnju prošle godine, kada je Izrael bombardirao iranska nuklearna postrojenja i raketne lokacije te ubio nekoliko iranskih čelnika. Američke snage kasnije su se pridružile, a nakon završetka te 12-dnevne operacije, Trump je javno izrazio zadovoljstvo uspjehom, rekavši da su SAD “zbrisale” iranska nuklearna postrojenja.
Ipak, mjesecima kasnije, ponovno su započeli razgovori između SAD-a i Izraela o drugom zračnom napadu s ciljem gađanja dodatnih raketnih postrojenja i sprječavanja Irana da stekne sposobnost izrade nuklearnog oružja.
Upozorenja i teške posljedice
Do kraja veljače, mnogi američki dužnosnici i diplomati smatrali su napad na Iran vrlo vjerojatnim. Trump je od Pentagona i obavještajnih službi dobio izvješća o potencijalnim koristima, uključujući desetkovanje iranskog raketnog programa.
Državni tajnik Marco Rubio obavijestio je 24. veljače najviše čelnike Kongresa da će Izrael vjerojatno napasti Iran bez obzira na sudjelovanje SAD-a te da bi Iran tada vjerojatno uzvratio udarce na američke ciljeve.
To se upozorenje temeljilo na procjenama obavještajnih službi da bi takav napad doista izazvao iranske protuudare na američke diplomatske i vojne ispostave te na američke saveznike u Zaljevu. Predviđanje se pokazalo točnim.
Napadi su doveli do iranskih protunapada na američku vojnu imovinu, smrti više od 2300 iranskih civila i najmanje 13 američkih vojnika, napada na američke saveznike u Zaljevu, zatvaranja jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih putova i povijesnog skoka cijena nafte.
