- Klub Bošnjaka zatražio je hitnu sjednicu Doma naroda PSBiH na kojoj bi se raspravljalo o izdvajanju sredstava za održavanje izbora. Manje od tri dana ostalo je do isteka roka. Postavlja se pitanje šta će se dogoditi ako se ova situacija ne riješi do četvrtka i je li moguće odgađanje izbora.
BIH, 17. maja – Centralna izborna komisija nema šta novo da kaže. Čeka se 19. maj, a još postoji nada da će Savjet ministara, makar telefonski, donijeti odluku kojom će se osigurati 12,5 miliona maraka za provođenje izbora. Podsjetili su nadležne šta im je obaveza.
“Rezultati Općih izbora 2018. godine su objavljeni 06.11.2018. godine. U skladu sa naprijed navedenim mandat članova predstavničkih organa traje do novembra 2022. godine“, navode iz CIK-a.
Sjednica Savjeta ministara BiH još nije zakazana, a predsjedavajući Zoran Tegeltija u Njujorku bi trebalo da se zadrži do 20. maja, dan nakon isteka zakonskog roka za raspodjelu sredstava. Prema Poslovniku, ukoliko predsjedavajući dvaput zaredom ne zakaže sjednicu, umjesto njega to mogu uraditi zamjenici. Posljednja telefonska sjednica održana je 13. maja, a Tegeltija je tada takođe bio u Njujorku. Zakazivanje sjednice može tražiti i Predsjedništvo BiH. Pošto se ništa od toga nije desilo, a pet je do 12, reagovali su i bošnjački delegati u Domu naroda.
“Podnosimo zahtjev za sazivanje hitne sjednice Doma naroda za koju predlažemo jednu tačku dnevnog reda – osiguranje novčanih sredstava za provođenje općih izbora koji će se održati 2. oktobra 2022. godine”, rekao je Asim Sarajlić, delegat u Domu naroda PSBiH (SDA).
Pojedini parlamentarci krive HDZ za opstruisanje izbornog procesa. Druga opcija bila je da se donese budžet za 2022. godinu, kojim bi se osigurala i stavka za izbore. Priprema ga Ministarstvo finansija i trezora, na čijem čelu je HDZ-ov ministar, Vjekoslav Bevanda. Iz njegovog resora nismo dobili odgovor u kojoj fazi su budžetski propisi. Iz Ministarstva finansija, Nacrt zakona o budžetu ide u Savjet ministara. Nakon toga u Predsjedništvo, pa tek onda u Parlament na potvrdu u oba doma.
“Oni koji su donosioci odluka moraju da kažu zašto nema budžeta, zašto ne ide na sjednicu Savjeta ministara, koji je problem. On se jednostavno nigdje ne pojavljuje. Šta je to, je li to možda neki nevidljivi tamo bojkot vezano za tako nešto ili je to neznanje‘”, kaže poslanik u PD PSBiH Mirko Šarović (SDS).
CIK ima opciju stavljanja ranije donesene odluke van snage, odnosno opciju odgađanja izbora. Zakonom je odgoda jasno regulisana, i ne podrazumijeva situaciju u kojoj se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi. Čak i kad bi se našao način, rok odgode je od sedam do 30 dana.
“Imamo mi institut odgođenih izbora u Izbornom zakonu ali on se dešava u onim slučajevima ako se na dan održavanja izbora na nekom biračkom mjestu u nekoj izbornoj jedinici nisu mogli održati izbori radi vanrednih situacija, poplava, zemljotres itd”, napominje bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.
Osim ovih opcija, pojedini članovi CIK-a, ali i parlamentarci polažu nade u visokog predstavnika koji može nametnuti odluku kojom se od Savjeta ministara zahtjeva reakcija. Kristijan Šmit do sada je mudro ćutao. Pominjala se i opcija da OSCE priskoči u pomoć.
“Ne želim spekulisati o tome šta bi se moglo desiti u budućnosti ali nadležni organi BiH dužni su iskoristiti sva finansijska sredstva koja im stoje na raspolaganju da bi organizirali izbore. Međunarodna zajednica nije u poziciji da snosi te troškove“, rekla je šefica Misije OSCE-a u BiH Ketlin Kavalek.
Teoretski, do 19. maja predsjedavajući Savjeta ministara može da sazove telefonsku sjednicu na kojoj bi se donijela odluka o raspodjeli sredstava. CIK je računicu nedavno povećao za 800 hiljada, tako da sada traži 12,5 miliona maraka za provođenje izbora. Nedavno su od Ministarstva finansija tražili novac iz tekuće rezerve, ali je stigao odgovor da na računu ima tek 612.500 hiljada maraka.
Izvor:RTV USK
