Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BIH, iako je trebao, danas neće razmatrati prijedlog tehničkih izmjena Izbornog zakona koji je predložilo 17 poslanika, no na dnevnom redu se nalazi još mnoštvo tačaka.Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe ovog Prijedloga zakona iako se u obrazloženju predloženog zakona navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.
Razlozi za njegovo donošenje su unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.
Predstavnički dom trebao bi razmatrati i zahtjev poslanika Nikole Lovrinovića da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini.
Ovim zakonom regulira se upis podatka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH.
U obrazloženju predloženog rješenja navodi se da je “primjetno da se institut pripadnosti naroda ili pripadnosti nacionalnoj manjini zloupotrebljava i vrlo često stvara problem”.
Predviđeno je i razmatranje principa Prijedloga zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić, a kojim je definirano da će se “ko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju državu Bosnu i Hercegovinu, njenu zastavu, grb ili himnu, kazniti kaznom zatvora do jedne godine”.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe predloženog zakona.
Poslanici bi trebali razmatrati i zaključak sa sjednice Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Odluku o upućivanju zahtjeva za dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini po ubrzanoj proceduri, čiji je predlagač Dom naroda državnog parlamenta.
Dom naroda je ranije usvojio ovu Odluku i zadužio predsjedavajuće domova da uime PSBiH upute takvu inicijativu Evropskom parlamentu, Evropskom vijeću, Evropskoj komisiji i Vijeću Evropske unije.
Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović je tada kazao da, ako ovu odluku usvoji i Predstavnički dom, onda bi ona bila odluka Parlamentarne skupštine BiH.
U obimnom dnevnom redu, među 88 tačaka, su i izvještaji, informacije, poslaničke inicijative, kao i davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma i ugovora.
Veliki broj tačaka predloženog dnevnog reda odnosi se na drugi krug glasanja o pojedinim zakonima i drugim materijalima o kojima su se poslanici izjašnjavali na ranije održanim sjednicama, ali zbog nepostojanja entitetske većine su upućene Kolegiju na usaglašavanje.
Tako bi poslanici u drugom krugu, između ostalog, trebali glasati o Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, koji je predložilo Predsjedništvo BiH, a prije toga i o amandmanima na predloženi budžet.
Između ostalog, predviđen je i drugi krug glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji su predložili poslanici Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez, a kojim se previđa spuštanje cenzusa unutar kandidatskih lista sa 20 na 10 posto.
U drugom krugu trebalo bi se glasati i o Prijedlogu deklaracije o dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, čiji je predlagač poslanik Nikola Lovrinović.
Izvor:Klix.ba
