MARKETING

Zašto nije usvojena deklaracija na samitu Brdo-Brijuni?

Sastanak lidera zemalja Zapadnog Balkana Brdo-Brijuni i nije iznjedrio konkretne dogovore, ali jeste zaključke i jedan jasan zajednički cilj, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Iako obećanja imamo, analitičari su jasni – od tog puta Bosna i Hercegovina je i dalje daleko. Osim obećanja, na samitu su bili vidljivi i bilateralni sukobi i tenzije lidera regiona.

Predsjednici Hrvatske i Slovenije, Zoran Milanović i Borut Pahor, koji su bili inicijatori Deklaracije Brdo-Brijuni povukli su deklaraciju koja je trebalo da bude usvojena. Prvo zbog stavova članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji nisu saglasni s tekstom deklaracije. Evo šta je bilo sporno. 

“Prije nekoliko dana dobili smo jedan tekst Deklaracije u kojem se navodilo nešto oko Izbornog zakona, legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti. To je tipično unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine i tim pitanjem se neće baviti niko osim nas”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Kada je bilo jasno, stava su analitičari, da se na stolu neće naći pitanja vezana za izmjene Izbornog zakona BiH i da se mišljenja razilaze, na stolu su se našle teme koje mogu povezati regiju zapadnog Balkana, a ne razdvojiti. U prvom redu proširenje EU i status kandidata za Bosnu i Hercegovinu.

“U julu se uopšte nije pričalo o Bosni i Hercegovini, poslije je bio prijedlog da bude kandidat bez uslova, kao Ukrajina i Moldavija, ali za to nije bilo dovoljno glasova. Komisija EU je ovo pitanje ponovno uzela u razmatranje”, kazao je predsjednik Slovenije Borut Pahor.

“Meni je dovoljan pokazatelj bila situacija iz lipnja ove godine sa EU Vijeća, na kojem je Ukrajina dobila status kandidata, a Bosna i Hercegovina nije”, naveo je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Upravo ovi sastanci za cilj imaju unapređenje saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, te ubrzanje procesa evropskih integracija. Tom procesu možemo biti bliži kroz status kandidata, ali i ukidanjem viznog režima za cijeli zapadni Balkan. Kroz čežnju ka evropskoj perspektivi na površinu su isplivala neslaganja i tenzije u regionu, kažu analitičari. Naročito u dijelu EU perspektive. Ali, ono što je dobro, napominju, jeste da je definisan jasan cilj većine zemalja Zzpadnog Balkana, a to je članstvo u EU. Glavno pitanje je koliko je to za Bosnu i Hercegovinu ostvarivo do kraja godine?

“Istovremeno, moramo znati da ni Pahor ni Milanović, kao predsjednici država, nisu članovi EU Vijeća nego njihovi premijeri Golob i Plenković, tako da oni nemjau uticaj prilikom donošenja jedne takve odluke.Tu su i druga pitanja, kao što je vizna liberalizacija – da se Kosovu omogući da dobije viznu liberalizaciju, a istovremeno se prešućuje činjenica da Kosovo i Bosna i Hercegovina imaju vizni režim”, smatra direktor IFIMES-a iz Ljubljane Zijad Bećirović. 

“Ovdje možemo tražiti više nekih paralelnih bilateralnih sukoba, puno je tenzija, ali mislim da je dobro da su se sastali zajedno i iskristalizirali taj jedan cilj – članstvo u Evropskoj uniji. Mislim da je bio idealan momenat i najveća prilika za Bosnu i Hercegovinu u junu, a sada je sve manje i manje realno, pogotvo jer će se EU stopostotno okrenuti prema sebi, imamo energetsku krizu”, mišljenja je profesor na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani Faris Kočan.

Zbog svih problema s kojima se suočava Unija, dodaju analitičari, jasno je da je pitanje proširenja sada, više nego ikada, geopolitičko pitanje. Zbog toga se i nameće nerealna slika o dobijaju statusa kandidata do kraja ove godine. U prilog nam ne ide ni činjenica da tapkamo u mjestu kada je upitanju zadaća – ispunjavanje dobro poznatih uvjeta za članstvo.

IZVOR: BHRT

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo