Kineska ekonomija je usporila zbog trgovinskih previranja izazvanih carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa i produžene krize na tržištu nekretnina koje opterećuju rast.
Zvanični podaci pokazuju da je druga najveća svjetska ekonomija porasla za 5,2 posto u tri mjeseca do kraja juna. U poređenju s istim periodom prošle godine, to je pad u odnosu na 5,4 posto u prethodnom kvartalu.
Međutim, Kina je do sada izbjegla nagli pad privrede, dijelom zbog mjera koje je Peking najavio kako bi pomogao ekonomiji i zbog krhkog primirja s Washingtonom kada je riječ o carinama.
Kineski Nacionalni zavod za statistiku saopćio je da je ekonomija “izdržala pritisak i ostvarila stalan napredak uprkos izazovima”.
Zvaničnici su rekli da je ekonomski rast potpomognut rastom proizvodnje od 6,4 posto, s većom potražnjom za 3D uređajima za štampanje, električnim vozilima i industrijskim robotima. Sektor usluga u zemlji, koji uključuje oblasti poput transporta, finansija i tehnologije, također je ostvario dobitke.
Međutim, u junu je rast maloprodaje usporio na 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu i u odnosu na porast u maju koji je iznosio 6,4 posto. Službeni podaci su također pokazali pad cijena novih kuća u Kini tokom juna.
Neki ekonomisti očekuju da Kina ove godine neće ostvariti svoj godišnji cilj rasta od “oko pet posto”: “Pravo pitanje je za koliko. Vjerujemo da će odbraniti donju granicu od četiri posto, što ostaje minimalni politički prihvatljiv nivo”, rekao je za BBC Dan Wang, direktor za Kinu u konsultantskoj kompaniji Eurasia Group.
Rat carinama između kineskog predsjednika Xi Jinpinga i Trumpa doveo je do toga da su SAD uvele carinu od 145 posto na kineski uvoz. Zauzvrat, Peking je uveo carinu od 125 posto na neku američku robu. Te carine su pauzirane nakon pregovora u Ženevi i Londonu. Dvije strane sada imaju rok do 12. augusta da postignu dugoročni trgovinski sporazum. Washington je također uveo visoke porezena zemlje koje imaju bliske ekonomske veze s Kinom
