Na današnji dan 1189. godine napisana je Povelja Kulina bana, najstariji očuvani dokument koji svjedoči bh. državotvornosti i jedan od najstarijih dokumenata južnoslavenskih naroda.
Iako dokument svjedoči o postojanju bosanskohercegovačkog identiteta, Povelja kulina bana značajna je iz niza drugih razloga.
Povelja svjedoči izrazito razvijenim diplomatskim odnosima tadašnjeg vladara Bosne bana Kulina i nekadašnje Dubrovačke republike što jasno govori kako je srednjovjekovna Bosna predstavljala relevantan faktor na balkanskim prostorima.
Osim toga, Povelja je značajna i iz razloga što predstavlja diplomatski dokument pisan na bosančici – pismu koje se tada upotrebljavalo u srednjovjekovnoj Bosni
Ono što je interesantno, Povelja Kulina bana svjedoči i postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru što pokazuje i tradiciju pismenosti na području srednjovjekovne Bosne.
“U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli”, navodi sadržaj najznačajnijeg bosanskohercegovačkog dokumenta.
Povelja Kulina bana iako svjedoči postojanju bosanskog identiteta, danas se nalazi daleko od prostora Bosne i Hercegovine.
Očuvana je u tri originalna primjerka od kojih se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu u Dubrovniku, a treći primjerak je ukraden i danas se nalazi u Rusiji.
Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za njen povratak, no Rusija je to odbila jer smatra da Povelja kao dokument koji svjedoči historiji Slavena jednako pripada i njima.
Posljednja inicijativa i razgovori između Bosne i Hercegovine i Rusije u vezi izlaganja Povelje Kulina bana održani su u decembru 2020. godine kada su ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov razgovarali i ovoj temi.
Tokom sastanka, BiH je pokazala zainteresovanost za izlaganje Povelje u Sarajevu međutim do danas Rusija nije odgovorila na ovaj zahtjev.
Bosna i Hercegovina u nekoliko navrata je i od Hrvatske tražila dokument na 15-dnevnu posudbu kako bi je izložili u Zemaljskom muzeju BiH no i Hrvati su odbili zahtjev.
Uprkos činjenici da Povelja Kulina bana predstavlja dokument neprocjenjive vrijednosti i važnosti za Bosnu i Hercegovinu, sjećanje na ovaj događaj nikada nije institucionalizirano.
Iako su postojale inicijative da se ovaj dan obilježava kao državni praznik, ova inicijativa uslijed političke složene situacije u Bosni i Hercegovini nikada nije zaživjela niti dobila adekvatnu podršku u političkim krugovima.
Izvor: klix.ba
