Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik govorili su danas na sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta o situaciji u Bosni i Hercergovini. Osim članova Predsjedništva poslanicima se obratio i predsjedavajući Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragan Čović.
Komšić upozorio Evropski parlament na maligni ruski utjecaj na zapadni Balkan i BiH
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u današnjem obraćanju Vanjskopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta upozorio je na djelovanje susjednih država Srbije i Hrvatske u BiH po matrici djelovanja Vladimira Putina i Rusije u Ukrajini.
“Dugogodišnja ruska politika zamrznutog konflikta na Zapadnom Balkanu, naravno i u mojoj zemlji, sada napokon može i treba biti shvaćena i prihvaćena kao sigurnosni izazov”, naglasio je Komšić u uvodu obraćanja.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine za BiH predstavlja ako ne „revolucionaran dokument“, onda bar dokument koji se po svojoj važnosti nalazi odmah iza Dejtonskog-Pariškog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH, a taj dokument, kaže Komšić, predstavlja političku i historijsku raskrsnicu za BiH.
– Pred Bosnu i Hercegovinu je stavljen izbor. Zapravo, BiH ima tri mogućnosti, tri puta kojima se može kretati sa te svojevrsne političke raskrsnice. Prvi izbor jeste odabrati put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 prioriteta iz tog mišljenja, što je i moj izbor – podvukao je Komšić.
Kao drugi izbor za BiH naveo je da bi sve trebalo ostati kako je i sada, a to je stanje latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima dok se etnička podijeljenost pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovačkog društva, a nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom mladih ljudi iz BiH.
– Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se, kao pojedinac, možete afirmisati i imati pristojan život samo kao osvjedočeni pripadnik etničke grupe i pripadnik vladajuće stranke ili političke strukture. Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno-pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen – kazao je.
Dodaje da sve više međunarodnih faktora koji prate situaciju na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini postaju ili su postali svjesni ove činjenice i govore o potrebi promjene te u svjetlu trenutnih dešavanja na evropskom kontinentu, podsjeća da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga – to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO, ali i Evropsku uniju.
– Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja – stava je Komšić.
Postoji, naglašava i treći izbor za BiH, a to je kretati se unazad u odnosu čak i na sadašnje stanje i sigurno rezultat ovakvog izbora bio bi konflikt do kojeg će u tom slučaju sigurno doći, a trenutak izbijanja tog konflikta ovisit će o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela.
– Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele u Ustavu BiH i zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji. Svaka dalja etnička podjela u Bosni i Hercegovini, insistiranje da ustavna i zakonodavna struktura BiH bude temeljena na konačnim etničkim podjelama aktivirat će etnički zasnovane konflikte – upozorio je Komšić.
Podsjetio je da je sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, s djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države.
Etnički struktuiran elektorski sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije Bosne i Hercegovine, podvukao je, s veoma neizvjesnim ishodom. To se postiže i narušavanjem suvereniteta BiH susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH.
– Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom – kaže Komšić.
Ističe da je jedina razlika u odnosu na takav ruski pristup, za sada, u tome što susjedne države ne pokušavaju oružanom agresijom to ostvariti, no na prostoru BiH su to već radili od 1992. do kraja 1995. godine, a što je dokazano i potvrđeno brojnim presudama međunarodnih sudova.
– Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. “ruskom svetu”. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, poput izmjene Izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini – dodao je Komšić.
Smatra da je potrebno podsjećati na “neutralnost” člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o pitanju ruske agresije na Ukrajinu jer je takva neutralnost identična saučesništvu.
Stoga, kako je zaključio upravo to je taj treći put za Bosnu i Hercegovinu koji neće povesti BiH u Evropsku uniju, neće voditi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana, neće voditi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava i neće voditi BiH ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu, nego vodi ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom.
Komšić se zahvalio na interesu i prilici da iznese svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini, kao i u neposrednom okruženju.
Kako ocjenjuju članovi ovog tijela, politička situacija u Bosni i Hercegovini je sve napetija, a nacionalistička i separatistička retorika i dalje ugrožavaju mir, stabilnost i integritet zemlje, te narušavaju funkcioniranje njenih državnih institucija.
Džaferović: Važno pojačano prisustvo evropskih vojnih snaga u BiH
Osim Komšića Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta obratio se i člani Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je ovom prilikom rekao kako vlasti Republike Srpske, na čelu s Miloradom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Ocijenio je vrlo važnim pojačano prisustvo evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantovala sigurnost i stabilnost u BiH te poručio kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji.
“Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje politička kriza. Ona je izazvana potezima entiteta Republika Srpska. Najprije, blokadom institucija Bosne i Hercegovine, a kasnije i pokušajem da entitet unilateralno preuzme nadležnosti državnih institucija Bosne i Hercegovine. Vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s gospodinom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije. Da su ovi potezi vlasti secesionistički, primijetili su i svi relevantni međunarodni akteri u svojim izvještajima i saopćenjima: od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira, do Evropskog parlamenta, Evropske komisije, i vlasti Sjedinjenih Američkih Država.”
Dalje je naveo kako vlasti entiteta Republika Srpska nastoje zamagliti ovu evidentnu istinu, tako što se pozivaju na nekakav “izvorni Dejton”. Prema njegovim riječima, to je sofistička formula, koja zanemaruje činjenice.
“Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir, sa zamišlju da Bosnu i Hercegovinu zauvijek drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine. Dejtonski mirovni sporazum zamišljen je kao dinamičan okvir, koji će osigurati obnovu i razvoj porušene Bosne i Hercegovine, uključujući i obnovu njenih državnih institucija. Zato je u tekst Dejtonskog sporazuma i unesena odbredba o uspostavljanju dodatnih državnih nadležnosti, koju vlasti Republike Srpske uporno prećutkuju kada govore o ‘slovu Dejtona'”, poručio je Džaferović.
Ocijenio je vrlo važnim, kako zbog krize funkcioniranja vlasti u BiH, prijetnje urušavanjem reformi i prijetnje otvorenom secesijom, što bi vodilo ugrožavanju mira – pojačano prisustvo evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantovala sigurnost i stabilnost u BiH.
Član Predsjedništva Džaferović naveo je kako je Dejtonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti evropskim standardima potvrdile su i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. U svojim presudama Evropski sud je zatražio da se osiguraju jednaka politička prava pripadnicima nacionalnih manjina, kao i pripadnicima konstitutivnih naroda u područjima gdje se nalaze u manjini.
“Mnogo puta smo proteklih godina mogli čuti neistinu da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ugrožen. Evropski sud za ljudska prava je u svojim presudama presudio da su u BiH ugrožena prava jednog Jevreja, Roma, Albanca, Bošnjaka, Srbina i jedne građanke koja se etnički ne izjašnjava. Ni u jednoj presudi Evropskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je neko od Hrvata diskriminisan zbog svoje etničke pripadnosti. Politička stranka kojoj pripadam ima dvaput više glasova od stranke gospodina Čovića. Istovremeno, stranka gospodina Čovića ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke. Po postojećem sistemu, stranka gospodina Čovića ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njene volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima stranka gospodina Čovića već četiri godine sprečava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudija Ustavnog suda Federacije te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora”, rekao je Džaferović.
Kada je riječ o biranju članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Džaferović je podsjetio da se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Dejtonu te kako su po tom modelu birani i Čović i Komšić.
“Po mom mišljenju, mnogo veći problem je što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandiduju, od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantovana pobjeda na izborima”, rekao je Džaferović te dodao:
“Presudama Evropskog suda nije zatraženo ovo što traži HDZ BiH. Zahtjev HDZ-a podrazumijeva zapravo promjenu Dejtonskog sporazuma. To je moguće, ukoliko taj proces podrazumijeva i druge promjene, prije svega reduciranje ovlasti Doma naroda, koji trenutno ima neograničen potencijal za blokadu funkcionalnost Parlamenta Federacije. Većina Bošnjaka i Hrvata u BiH živi zajedno u entitetu Federacija BiH, treba tražiti načine normalnog zajedničkog funkcioniranja. Međutim, to se ne može činiti tako što će se zahtijevati dalje etničke podjele na čemu HDZ insistira, već tako što će se u sistem funkcioniranja uključivati evropske standarde. Naravno, ovo se odnosi i na cijelu BiH.”
U ovom trenutku, dodaje Džaferović, potrebno je da se okrene ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Pozdravljam, u tom smislu, usvajanje zakona u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kojima napredujemo na evropskom putu te se pridružujem ovom prilikom pozivima Evropske komisije prema gospodinu Dodiku da ne blokira ove zakone u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH.
“Mi vidimo budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji. Do tog cilja, trebamo proći nekoliko važnih stepenica u procesu pristupanja, a prva je sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Jer, ne zaboravimo, da je Bosna i Hercegovina još uvijek samo u statusu potencijalnog kandidata za članstvo”, zaključio je Džaferović.
Džaferović je na početku kazao kako se današnja rasprava odvija u trenutku ruske agresije na Ukrajinu.
“Taj čin agresije Bosna i Hercegovina je osudila i u stavovima osude pridružila se cijelom civiliziranom svijetu. Razvoj situacije pomno pratimo, jer smo svjesni postojanja ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH. Moramo poduzeti sve kako bi se agresija što prije zaustavila”, rekao je Džaferović.
Dodik: Republika Srpska ne povlači nijedan potez da bi se otcijepila od BiH
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u obraćanju u Evropskom parlamentu da Republika Srpska ne povlači nijedan potez da bi se otcijepila od BiH i da prestanu da pomažu BiH tako što prave probleme.
“Nijedan plan niti potez ne povlači Republika Srpska da bi se otcijepila od BiH. Ona hoće svoju ustavnu poziciju i to nije otcjepljenje”, rekao je Dodik na sastanku sa poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja.
Republika Srpska, ponovio je, nema nijedan plan o otcjepljnju, ali je dodao da zna da neki od onih koji tu sjede svoje karijere grade na tome, međutim to nije tačno.
“Borim se za ustavnu BiH, dajte nam pomozite i obezbijedite da BiH funkcioniše kao zajednica sastvaljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, to piše u Ustavu. Obezbijedite konsenzus i BiH neće imati nijedan problem. Prestanite da nam pomažete tako što nam pravite probleme”, istakao je Dodik.
On je istakao da se ne slaže sa kolegama, članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom DŽaferovićem i njihovim pokušajima da se održi stalna tenzija.
“BiH je u permanentnoj krizi, nedovršena, nestabilna, mnogi kažu i nemoguća imajući u vidu istorijske i druge razlike”, rekao je Dodik.
On je istakao da BiH “ne može da bude uređena po volji jednog naroda, muslimana koji žele da završe rat, ali samo na drugi način”.
Prema njegovim riječima, RS insitira od međunarodnog faktora, koji je upleten u unutrašnje stvari, da poštuje slovo Dejtonskog sporazuma.
“Mi dosljedno poštujemo pravni okviru i Dejtonski sporazum”, istakao je Dodik i napomenuo da nije došao da svjedoči o ukrajinskom sukobu, nego o BiH.
Ukazao je i da je na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH dobio najviše glasova u Republici Srpskoj koja je posvećena slovu Dejtonskog sporazuma, Ustavu BiH i miru, iako se uporno nameću spekulacije.
Dodik je rekao i da za razliku od DŽaferovića nije učestvovao u ratu, a da je DŽaferović komandovao operativnim jedinicima.
On je naveo da su” u BiH stradali podjednako svi, samo je neko isfavorizvao da je neko stradao više”.
Upitao je “zašto EU tretira u BiH priču da su nedorasli, zašto ne pomognu da ovlada suverenitetom, te istakao kako nije u redu da u Ustavnom sudu BiH sjede sudije stranci, kao i zašto su u BiH manje vrijedni da moraju da to trpe”.
On je ponovio i da u BiH ne postoji visoki predstavnik jer nije imenovan u Savjetu bezbjednosti UN.
IZVOR: BHRT
