Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u posljednjih nekoliko sedmica ušao u jednu od svojih faza ekstaze kada okolo prijeti, najavljuje i obećava da će provesti poteze koji bi doveli do faktičke nezavisnosti RS-a, ali postoji velika razlika između želja i mogućnosti.
Dodik je na sastanku sa predstavnicima RS-a u petak u Banjoj Luci usaglasio zajedničku izjavu koja će biti potpisana u ponedjeljak, a u kojoj se između ostalog predviđa i to da MUP RS-a uspostavi posebnu organizacionu strukturu koja bi vršila nadgledanje “granice između entiteta”.
Osim toga navodi se da će ukinuti nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH, ali i ostati privrženi misiji EUFOR-a “Althea” uz uslov da ne dođe do povećanja broja vojnika.
Već u zaključku vezanom za nadgledanje “granice” između entiteta Dodik je ušao u opasnu zonu koja se može tumačiti kao korak do uspostavljanja neke kvazi-međuentiteske granične službe unutar RS-a.
Ovo čak nije bio ni prvi put da Dodik ulazi u zonu najave izvlačenja policije na međuentitesku liniju, ali ih ni ranije nije ostvario.
Naime, u vrijeme kada se čitav svijet borio sa koronavirusom Dodik je pod izgovorom zaštite zdravlja bio najavio da će između entiteta uspostaviti punktove policije sve kako bi se uspostavila kontrola kretanja ljudi i širenja virusa.
“Vlada Republike Srpske će danas donijeti odluku da se na svim graničnim prelazima postave punktovi naše policije koji će kontrolisati ulazak građana, ali isto tako mislim da je vrijeme da se to stavi na entitetskoj liniji razgraničenja kako bismo mogli da zaustavimo kretanje i širenje tog virusa,” kazao je Dodik tada, ali nije i ostvario obećano.
Dodik je zanemario to da se prema izvornom Dejtonskom sporazumu, a i prema tumačenju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine između entiteta ne nalazi granica nego međuentitetska linija razgraničenja.
Ustavni sud je još 2000. godine ukinuo ustavnu odredbu u Ustavu RS-a koja govori o granicama i naglasio da entitet nema granicu.
Ukoliko bi Dodik krenuo zaista u tu ludost uspostavljanja de facto granice između entiteta, što bi značilo i kršenje mirovnog sporazuma pred njim bi se našle dvije sile koje bi imale obavezu da zaštite ustavno-pravni poredak i mir u Bosni i Hercegovini.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez je jasno poručio da bi u slučaju da Dodik izvede policiju to bili glineni golubovi i da bi ustavnopravni poredak bio brzo uspostavljen.
Helez je rekao i da će imati plan u slučaju da Dodik pošalje policiju na entitetsku liniju i da moli Boga da to ne uradi i za ljude koje bi Dodik poslao tu.
Ako Dodik i smatra da bi paralizovao državne institucije i da patriotske snage ne bi mogle da zaustave njegovo de facto osamostaljenje RS-a, postoje i međunarodne snage o kojima Dodik očito razmišlja.
Naime, u zajedničkoj izjavi se navodi da ostaju privrženi misiji EUFOR Althea uz uslov da ne dođe do povećanja broja vojnika. Prije svega niko u Bosni i Hercegovini ne može na bilo koji način određivati o tome koji će i gdje će biti raspoređene međunarodne mirovne snage, trenutno oličene u misiji EUFOR-a.
U aneksu 1A Dejtonskog sporazuma definisana je uloga tadašnjeg IFOR-a prema kojoj ove snage su imale mandat da osiguraju mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz široka ovlaštenja koja uključuju i upotrebu neophodne sile. EUFOR, iako mnogo manja vojna sila od tadašnjeg IFOR-a, ima i dalje iste ovlasti koje podrazumijevaju aneksi 1A i 2 Dejtonskog sporazuma.
U proljeće 2022. godine EUFOR je angažovao rezervne snage zbog okolnosti nastalih između ostalih i agresijom Rusije na Ukrajinu i povećao broj svojih vojnika u Bosni i Hercegovini na 1.100.
Ono što je bitno napomenuti, a što se navodi i na zvaničnoj stranici EUFOR-a jeste to da će njegove snage pružati podršku domaćim agencijama za provođenje zakona.
Rezervne snage izvan zemlje, smještene u Evropi, mogu biti pozvane da se rasporede u kratkom roku kako bi pojačale brojnost EUFOR-ovih trupa u slučaju prijetnje sigurnom okruženju.
Ovo osigurava da EUFOR ima kapacitet za brzu intervenciju u pružanju podrške agencijama za provođenje zakona u BiH kako bi se održalo sigurno i zaštićeno okruženje ako je potrebno.
“Privremene rezervne snage izvan zemlje, smještene u Evropi, mogu biti pozvane da se rasporede u kratkom roku kako bi pojačale brojnost EUFOR-ovih trupa u slučaju prijetnje sigurnom okruženju. Ovo osigurava da EUFOR ima kapacitet za brzu intervenciju u pružanju podrške agencijama za provođenje zakona u BiH kako bi se održalo sigurno i zaštićeno okruženje ako je potrebno,” piše na stranici EUFOR-a.
U konačnici, Dodik i dok se čini da luduje zapravo strahuje od sile koja ima moć, obavezu i pravo da zaustavi sve njegove protivustavne poteze.
Svjestan toga Dodik je i ranije “puno zujao, a malo meda davao”.
Sada pritisnut dugovima koji stižu na naplatu, a broje se preko milijardu KM, još jednom pokušava kockarski na blef povećati ulog prijeteći akcijama koje bi u svakom slučaju značile njegov politički nestanak. A možda to i želi.
