Građane Bosne i Hercegovine mogla bi očekivati izuzetno teška zima zbog problema u elektroenergetskom sektoru, nedostatka vode u hidroelektranama i mogućeg poskupljenja električne energije. Ekonomski analitičar i stručnjak za energetiku Damir Miljević upozorio je u emisiji N1 Dan uživo da bi struja u Republici Srpskoj mogla poskupjeti između 20 i 30 posto, dok bi povećana potrošnja zbog grijanja mogla dodatno opteretiti elektroenergetski sistem.
Građane Bosne i Hercegovine mogla bi očekivati izuzetno teška zima zbog problema u elektroenergetskom sektoru, nedostatka vode u hidroelektranama i mogućeg poskupljenja električne energije. Ekonomski analitičar i stručnjak za energetiku Damir Miljević upozorio je u emisiji N1 Dan uživo da bi struja u Republici Srpskoj mogla poskupjeti između 20 i 30 posto, dok bi povećana potrošnja zbog grijanja mogla dodatno opteretiti elektroenergetski sistem.
Komentarišući najave Vlade Republike Srpske da će Termoelektrana Ugljevik ponovo početi raditi za sedam do deset dana, uz obećanje da neće biti restrikcija i poskupljenja struje do marta naredne godine, Miljević je izrazio sumnju u takav scenarij.
“Građani mogu vjerovati tim obećanjima kao što su vjerovali svim dosadašnjim obećanjima. Ja se nadam da će tako i biti kako Vlada kaže, ali nisam baš siguran da se može ugalj obezbijediti za Ugljevik trajno, za cijelu sezonu”, kazao je Miljević.
Struja bi mogla poskupjeti između 20 i 30 posto
Miljević smatra da je poskupljenje električne energije neizbježno, iako još nije poznato kada će do njega doći.
“Što se tiče poskupljenja električne energije, ono ide sigurno. Da li do kraja godine ili u martu naredne godine, sa stanovišta građana je svejedno jer će pogoditi njihove budžete”, upozorio je.
Nakon najava direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića o mogućem zahtjevu za povećanje cijene struje i mrežarine za 50 posto, Miljević je iznio svoju procjenu.
“Ja očekujem da će to poskupljenje biti negdje između 20 i 30 posto, što bi donekle pomoglo finansijskoj situaciji u Elektroprivredi Republike Srpske. A sad ne znam kako će se Vlada i regulator odlučiti, da li će to biti baš toliko ili nešto niže”, rekao je.
Dodao je da u domaćem energetskom sektoru često odlučuje politički, a ne ekonomski faktor.
Nedostatak vode i grijanje na struju mogli bi izazvati nove probleme
Kao jedan od najvećih izazova predstojeće zime izdvojio je nedovoljan dotok vode u hidroelektrane.
“Trenutno ono što će biti najveći problem ove zime jeste to da nema dovoljnog dotoka vode u hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, što će samim tim sve tri elektroprivrede natjerati da uvoze skupu električnu energiju iz inostranstva”, upozorio je.
Zbog problema s grijanjem u pojedinim gradovima i visokih cijena peleta, očekuje da bi se veći broj građana mogao okrenuti električnoj energiji.
“Građani će, u zavisnosti od toga kakva zima bude, morati da se dogrijavaju ili griju na električnu energiju, što onda otvara čitav niz drugih problema, preopterećenja sistema i tako dalje”, objasnio je.
Ugljevik samo jedan od problema: Miljević govori o sistemskom kolapsu
Govoreći o obustavi proizvodnje u Termoelektrani Ugljevik, Miljević je ocijenio da je riječ o mnogo širem problemu.
“Mi imamo sistemski kolaps kada su u pitanju sve državne termoelektrane. Sad je najočitiji primjer Ugljevik. U Federaciji, u Elektroprivredi BiH, imamo sistemski problem zadnjih 15 godina, a to su ugalj i rudnici uglja koji su u stalnom gubitku”, kazao je.
Upozorio je da su termoenergetski kapaciteti u BiH stari više od 50 godina te da se ozbiljna ulaganja i rješavanje problema godinama odgađaju.
“Ono što mene čudi jeste da sad najavljuju da će proraditi za deset dana. Šta je bio problem da se prije 15 dana nabavi ugalj? Zašto je baš morala stati? Jer pokretanje termoelektrane nije baš jednostavan i jeftin proces. To košta”, istakao je.
Smatra da su česte smjene direktora u Ugljeviku uglavnom služile skretanju pažnje, dok su izostale investicije u novu rudarsku mehanizaciju.
Govoreći o mogućnosti dugoročne sanacije, kazao je da ne vidi ozbiljne finansijske i tehničke planove, posebno zbog otežanog pristupa kreditima za ulaganja u ugalj.
Osvrnuo se i na projekat Comsar, povezan s Rašidom Serdarovim, ističući da su godine izgubljene bez očekivanih ulaganja i otvaranja novog kopa. Prebacivanje eksploatacionog polja Istok 2 na Gas-Res protumačio je kao znak da donosioci odluka nisu računali na dugoročni rad termoelektrane.
Na pitanje ko je odgovoran za stanje u Ugljeviku, poručio je:
“Ja mislim da bi joj najviše moglo pomoći ogledalo, i to da pred ogledalo stanu svi predsjednici političkih partija i kadrovici koji učestvuju u formiranju vlasti u Republici Srpskoj. Kad se dobro pogledaju, naći će krivca.”
Poskupljenje struje moglo bi dodatno podići cijene hrane
Miljević je upozorio da bi energetska kriza mogla dodatno povećati troškove života.
“Počet će utjecaj ove loše godine kada je u pitanju poljoprivreda i to će se početkom naredne godine reflektovati na cijene prehrambenih namirnica, mesa, pšenice, ulja i tako dalje”, kazao je.
“Kada na to sve dodate poskupljenja električne energije, koja će dodatno izazvati povećanje troškova, onda situacija nije nimalo sjajna”, dodao je.
Energetska tranzicija: Vrijeme je za uzbunu
Miljević je kritikovao dugogodišnje zanemarivanje energetskog sektora i izostanak ozbiljnih ulaganja u obnovljive izvore energije.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regiona u energetskoj tranziciji, a umjesto razvoja solarnih elektrana na krovovima domaćinstava, privrede i javnih ustanova, vlasti su favorizovale pojedine investitore kroz koncesije i subvencije.
Također je kritikovao nekorištenje javnih aukcija za ulaganja u solarnu energiju i energiju vjetra, iako takav mehanizam postoji u zakonima.
“Suštinski, ovo je pitanje stanja korupcije i vladavine prava u zemlji, a ne energetsko pitanje”, ocijenio je.
“Mi smo u jednoj vrlo nezgodnoj situaciji i nikako da se probudimo iz ovog mrtvila koje vlada u elektroenergetskom sektoru. Ja mislim da je vrijeme za ono, ne paniku, ali uzbunu”, upozorio je.
Nema dobrih vijesti ni za cijene goriva
Govoreći o globalnim poremećajima na tržištu energenata, Miljević je naglasio da je BiH zavisna od uvoza naftnih derivata, bez aktivne rafinerije i odgovarajućih strateških skladišta.
“Moje skromno lično mišljenje je da se nikad više ta cijena neće vratiti na onaj nivo na kojem je bila, jer ovo je globalni poremećaj”, rekao je, komentarišući mogućnost povratka cijena goriva na nivo prije poremećaja povezanih s Ormuškim moreuzom.
Prema njegovoj procjeni, eventualno smanjenje potražnje za naftom usljed elektrifikacije saobraćaja moglo bi dugoročno utjecati na cijene, ali ozbiljnije pojeftinjenje do kraja ove godine ne očekuje.
“Ja ne očekujem u ovoj godini bilo kakvo ozbiljno pojeftinjenje goriva. Eventualno može biti koji fening dole, ali trend je prema gore”, zaključio je Miljević za N1
N1
