Novi rast cijena goriva mogao bi ove jeseni dodatno opteretiti kućne budžete građana Bosne i Hercegovine. Nakon snažnog skoka cijene nafte na svjetskom tržištu, poskupjeli su naftni derivati i na domaćim benzinskim pumpama, dok se već govori o mogućnosti da litar goriva dostigne čak četiri marke.
Prema podacima navedenim početkom septembra, cijena nafte na svjetskim berzama premašila je 105 dolara po barelu, dok se početkom augusta kretala između 80 i 85 dolara. Istovremeno se litar dizela u Sarajevu ove sedmice prodaje po cijenama od 3,56 do 3,86 KM.
Gorivo je samo početak problema
Skok cijena povezuje se s poremećajima u globalnom snabdijevanju, geopolitičkim tenzijama, nesigurnošću transportnih ruta na Bliskom istoku, uključujući Hormuški moreuz, te novim sankcijama koje se odnose na izvoz energenata.
Dodatnu neizvjesnost stvaraju i najave iz Saudijske Arabije o obustavljanju izvoza nafte prema Evropi.
Za građane BiH, međutim, najveća bojazan nije samo koliko će koštati naredno točenje rezervoara. Iskustva iz prethodnih godina pokazuju da rast cijena goriva vrlo brzo povećava troškove transporta i poslovanja, nakon čega pritisak prelazi na hranu, robu i različite usluge.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ Marin Bago upozorava upravo na takav scenarij.
„Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i, uzimajući iz iskustva u prošlim godinama, to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije.“
Pred vratima i sezona grijanja
Vrijeme novog cjenovnog udara posebno je nepovoljno jer domaćinstva ulaze u period povećanih jesenskih i zimskih troškova.
Osim hrane i goriva, pred građanima je sezona grijanja, a rast cijena energenata mogao bi stvoriti dodatni pritisak i na cijene plina.
To znači da bi domaćinstva istovremeno mogla biti suočena sa skupljim gorivom, hranom, uslugama i grijanjem.
„Bit ćemo prepušteni sami sebi“
Bago smatra zabrinjavajućim što, prema njegovim riječima, druge zemlje pokušavaju različitim mjerama ublažiti posljedice energetskih poskupljenja, dok u BiH zasad ne vidi sličnu reakciju.
„U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju“, kazao je Bago.
Kao primjer naveo je Hrvatsku, za koju kaže da je izdvojila značajna sredstva s ciljem ublažavanja posljedica rasta cijena goriva, dok za BiH nema informacije da su pripremljene slične mjere.
Izbori dodatno komplikuju situaciju
Dodatni problem predstavlja činjenica da se početkom oktobra održavaju izbori. Bago smatra da je teško očekivati ozbiljnije mjere neposredno pred izbore, posebno ako za njih nisu unaprijed osigurana budžetska sredstva.
„Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju“, zaključio je.
Za građane je računica mnogo jednostavnija i neugodnija: ako gorivo nastavi rasti prema četiri marke, problem neće završiti na benzinskim pumpama. Svako novo povećanje transportnih i proizvodnih troškova otvara mogućnost novog udara na cijene hrane i drugih osnovnih životnih potreba.
Nakon višegodišnjeg rasta troškova života, upravo je mogućnost novog lančanog poskupljenja ono čega se građani najviše pribojavaju pred dolazak jeseni i zime.
