Regionalna medijska scena doživljava ozbiljnu promjenu odlaskom katarskog medijskog giganta Al Jazeere sa Balkana. S obzirom na to da je ova odluka došla u trenutku kada su u neizvjesnosti još neki mediji nezavisni od finansiranja i utjecaja politike zemlje u kojoj djeluju, postoji ozbiljna zabrinutost zbog udara na raznolikost medijskog prostora. Sada je na testu očuvanje medijskog pluralizma i mogućih posljedica gašenja utjecajnih medija.
Neočekivano i iznenada. Tako je u javnosti doživljena odluka o gašenju Al Jazeere Balkan. Sljedeća misao bila je da više od 200 ljudi odjednom ostaje bez posla, a potom i osjećaj praznine koja ostaje na medijskom nebu. I pitanje, Zašto? Nakon nekoliko različitih medijskih objava o razlozima gašenja Al Jazeere, u ponedjeljak su se oglasili vlasnici.
“Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme, čime će Al Jazeera ostati predvodnica u medijskom krajoliku koji se brzo razvija”, rekli su.
Izvršni direktor Al Jazeere Balkan je u razgovoru za portal Klix pojasnio zašto je informacija do zaposlenih stigla poslije objava u drugim medijima. Prema njegovim riječima, prenos obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici zaposleni su trebalo da obave bez stresa.
“Da smo mi njima rekli nekog 7. jula ili kad god smo mi saznali, mada i tad nije bilo definitivno, ljudi bi bili demoralisani i deprimirani, a rade težak posao. Nije to posao usput ja ću nešto pritiskati.”
S obzirom na prethodno uskraćivanje finansija medijima od američke administracije i najave gašenja Glasa Amerike i Radija Slobodna Evropa, uz javni servis u velikim problemima, Fočo je ocijenio da je ovo bio najgori momenat za gašenje Al Jazeere u odnosu na ukupnu medijsku scenu.
ЕFHEM FOČO, izvrši direktor AJB
“Ne možemo mi očekivati od Katara ili AJ u Dohi da oni razmišljaju o toj nekoj globalnoj slici. Oni imaju neku svoju.
Ko daje novac taj i odlučuje hoćete li živjeti ili ne kaže novinarka Sabina Čabaravdić koja smatra da će se značajno osjetiti nedostatak nekoliko ozbiljnih medija.
SABINA ČABARAVDIĆ, novinarka
“To su mediji koji na neki način drže balans sa svim ostalim, Pinkovima, komercijalnim televizijama koji se isključivo i jedino bave muzikom, skandalima, zvijezdama i zvjezdicama. Naravno da će se osjetiti.”
S obzirom na broj medija koje kontrolišu politike u regionu, vrlo brzo će praznine biti kvantitativno popunjene, a relevatni domaći mediji opstaće samo ako to žele njihovi konzumenti, smatra urednik Buke.
ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, urednik magazina Buka
“Jer ako izgube medije, one koji ih informišu u pravom trenutku etički jasno, mediji na koje je nemoguće uticati korupcijom, mediji na koje politika nema nikakav uticaj. Ako žele takve medije, oni su jedina mogućnost da opstanemo kao medijski prostor, onda će morati da se aktivno uključe, pa i finansiranjem takvih medija.”
Nestankom važnih medija, dileme regionalnog medijskog prostora svedene su na bazične faktore opstanka profesije. Poput, ko će postavljati pitanja na press konferencijama? Preostaje nam da se borimo, kaže predsjednica Evropske federacije novinara.
МАЈА SEVER, predsjednica Evropske federacije novianra
“Da krenemo od toga da zamolimo građane i građanke da se zapitaju ko će ih informisati. Da li zaista žele živjeti u društvu u kojem će algoritmi velikih big tech kompanija, koje uglavnom trče za profitom, biti ti koji će informirati naše građane i građanke odnosno njih same. Moramo se boriti za opstanak, ne dostojanstva nego za opstanak naše profesije jer to je pitanje i opstanka demokracije.”
Maja Sever se nada da će se u regionu razviti demokratski nivo svijesti o javnim medijskim servisima kao mjestima slobodnog novinarstva sa stabilnim finansiranjem koji mogu da pruže više od klikabilnih naslova.
