U Srbiji su u 7:00 sati otvorena biračka mjesta za vanredne parlamentarne izbore, prve nakon masovnih protesta koji su počeli u novembru 2024. godine. Glasanje traje do 20:00 sati, a bit će moguće to uraditi i u Bosni i Hercegovini za 19.800 birača.
Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), Srbija ima 6.450.523 birača, a glasa se na 8.392 biračka mjesta, od čega su 29 u zatvorima, dok je za birače s Kosova određeno 60 biračkih mjesta u Vranju, Kuršumliji, Raški i Tutinu. U inostranstvu je otvoreno 93 biračka mjesta u 37 država, na kojima pravo glasa ima 102.147 birača.
Izbore je 9. septembra raspisao tadašnji predsjednik Aleksandar Vučić, iako je redovno glasanje bilo planirano tek za kraj 2027. godine. Njega su na raspisivanje izbora mjesecima pozivali studenti koji protestuju već dvije godine, a Vučić se u jednom trenutku na to i odlučio, kada je procijenio da mu odgovara.
Ko su kandidati
Na glasačkom listiću je 18 lista, od kojih je polovina manjinskih. Za 250 poslaničkih mjesta bori se ukupno 2.418 kandidata, navodi beogradski Danas.
Pod rednim brojem 1 je lista “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” Srpske napredne stranke (SNS), čiji je nosilac bivši predsjednik države. Vučić je krajem septembra podnio ostavku na mjesto predsjednika, navodeći da želi bez funkcije učestvovati u kampanji. Dužnost predsjednice preuzela je predsjednica Skupštine Ana Brnabić, a Vučić je kandidat SNS-a za premijera. Najavio je da prvi krug predsjedničkih izbora mora biti održan do kraja decembra.
Druga je lista “Ivica Dačić – Faktor stabilnosti”, koju predvodi lider SPS-a, a pod brojem 3 je “Studentska lista – Studenti pobeđuju” s nosiocem Ilijom Srdanovićem, ljekarom iz Novog Sada. Iza njega su ljekarka specijalistica Katarina Stanković, dramaturg Željko Hubač i hirurg Aleksandar Cvetković.
Od ostalih lista, u trci su i “Evropska Srbija” Marinike Tepić i Zdravka Ponoša, koju čine Stranka slobode i pravde, Srbija centar i Solidarnost, “Autentična desnica – Miloš Jovanović”, lista Bogoljuba Karića i pokret “Ćale, ovo je za tebe” Petra Đurića. Među manjinskim listama su Savez vojvođanskih Mađara Balinta Pastora, lista Rasima Ljajića, SDA Sandžaka, lista Usame Zukorlića i Albanska koalicija.
Koalicija Miroslava Aleksića, Miloša Parandilovića i Aleksandra Jovanovića Ćute “Izbor naroda” predala je listu, RIK ju je proglasio, a zatim je povučena.
Mandati se dijele po D’Hondtovom sistemu, uz cenzus od tri posto, dok za manjinske liste važi takozvani prirodni prag.
Kako je nastala Studentska lista
Studentski pokret nastao je nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, a jedna osoba teško je povrijeđena. Okidač za blokade bio je napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, nakon čega su u nekoliko dana fakulteti ulazili u blokadu jedan za drugim, sve dok blokada nije obuhvatila sve državne univerzitete. Pod pritiskom protesta tadašnji premijer Miloš Vučević najavio je ostavku, čime je Vlada praktično pala.
Studenti su mjesecima tražili raspisivanje vanrednih izbora. Prema njihovim riječima, sastav liste od 250 kandidata rezultat je procesa dužeg od godinu dana, kroz plenume, blokade i zajedničko odlučivanje. Imena su držali u tajnosti, a jedan student Pravnog fakulteta za Deutsche Welle je rekao da su razlozi taktičke i sigurnosne prirode.
Odmah nakon raspisivanja izbora osnovana je grupa građana “Studentska lista – Studenti pobeđuju” s 14 potpisnika, a poruku kampanje saželi su u moto “Srbija ili mafija”. Potpisi su prikupljani tokom vikenda, uz duge redove širom Srbije, dok su studenti tvrdili da su notari u nekim mjestima otkazali ovjeru potpisa.
Listu su predali 14. septembra, nakon šetnje od Rektorata do sjedišta RIK-a. Arhiv javnih skupova procijenio je da je u koloni bilo 8.700 ljudi. RIK je listu jednoglasno proglasio, nakon što je utvrđeno 69.099 valjanih potpisa podrške, iako je zakonom potrebno 10.000 potpisa.
Listu su podržale brojne opozicione stranke, lokalni pokreti, građanske inicijative i organizacije poput ProGlasa i “Budi heroj” Miše Bačulova. Dio opozicije, među njima SSP, Srbija centar, NPS i Novi DSS, odlučio je ipak izaći s vlastitim listama.
Kampanja obilježena incidentima
Studentska lista kampanju je zvanično otvorila skupom u Novom Sadu. Tokom septembra vodila je akciju “od vrata do vrata” i postavljala štandove širom Srbije, a pristalice SNS-a postavljale su svoje štandove odmah pored njihovih.
N1 navodi da je od početka kampanje 9. septembra zabilježeno nekoliko sukoba aktivista SNS-a i pristalica Studentske liste. U Valjevu su se 6. oktobra pristalice Studentske liste sukobile s kandidatkinjom SNS-ove liste Ninom Kuburović i novinarkom Informera, a tužilaštvo u Novom Sadu naložilo je policiji da identifikuje učesnike jednog od sukoba. Bilbordi Studentske liste u više gradova išarani su uvredama.
Sporno je bilo i glasanje dijaspore. RIK je odbacio prigovore Studentske liste na raspored biračkih mjesta i vrijeme glasanja u inostranstvu. Uoči izbora Udruženje novinara Srbije upozorilo je da strani novinari imaju problema s dobijanjem akreditacija.
Šta pokazuju ankete
Istraživanja agencija koje se ne smatraju bliskim vlasti pokazivala su prednost studenata. Prema junskom istraživanju CRTA-e, Studentska lista imala je 44,9 posto naspram 35,7 posto za SNS, dok je SPS imao 3,8 posto. Nova srpska politička misao u julu je objavila da Studentsku listu podržava 39,6 posto, a SNS 37,5 posto.
Ipak, Vučić je tvrdio da SNS svakog dana napreduje, a da Studentska lista pada. Tako i ankete medija koji su u njegovoj kontroli govore o pobjedi SNS-a.
Izbore prati rekordan broj posmatrača, među njima CeSID na 750 biračkih mjesta. Prvi nezvanični rezultati obično se očekuju oko sat nakon zatvaranja birališta.
klix
