- Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, koji je jedan od vodećih uzroka smrti i dugotrajne invalidnosti u svijetu. Značaj prevencije i promocija zdravog stila života, pravovremeno liječenje i rana rehabilitacija osoba koje su doživjele moždani udar su ciljevi obilježavanja ovog dana…
Moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi. Moždani udar može pogoditi sve u našoj okolini – članove porodice, prijatelje, kolege na radnom mjestu i u zajednici.
Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni profesionalci u cijelom svijetu 29.10. obilježavaju kao datum posebnog skretanja pažnje na ovaj javno zdravstveni problem.
Moždani udar nastaje kao posljedica smetnji cirkulacije krvi u mozgu ili u dijelu mozga. Bez opskrbe živčanih stanica krvlju dolazi do oštećenja ili smrti stanica. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije. To može uticati na ljudsko tijelo, pokretljivost i govor, kao i na to kako oni misle i osjećaju.
Faktori rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati su dob, spol, rasa, genetika, moždani udar u porodičnoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim napadima.
Međutim, faktori rizika na koje se može uticati su povezani su sa stilovima života kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, pretilost, nepravilna prehrana i fizička neaktivnost, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.
Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe.
Također, simptomi su i naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Prestankom pušenja istraživanja su pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače, redovnom fizičkom aktivnošću – fizička aktivnost jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san.
