Turska posreduje u mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine jer je u ekonomskoj krizi

Turska igra važnu ulogu u traganju za krajem rata u Ukrajini za što stručnjaci tvrde da je pokušaj duboko ukorijenjen u problemima sa kojima se ova država suočava jer ima važne ekonomske veze sa obje države u konfliktu.

Sedmicama prije no što su se Rusija i Ukrajina dogovorile da Istanbul bude mjesto održavanja mirovnih pregovora koji su održani krajem marta, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nedvojbeno je izrazio svoje stajalište da ne smije odustati ni od jedne nacije.

Ankara je ostala vjerna ovom pristupu. Ministar vanjskih poslova Turske nazvao je invaziju neprihvatljivim činom i teškom povredom međunarodnog prava odmah na početku ruskih operacija 24. februara. Četiri dana kasnije Turska je prihvatila ukrajinski zahtjev da se konflikt nazove ratom, čime bi imala mogućnost zatvaranja moreuza Bosfora i Dardanela za većinu ratnih brodova u skladu sa odredbama Konvencije iz Montreuxa iz 1936. godine, ali se za taj potez nije odlučila.

Također, Turska se nije pridružila uvođenju sankcija Rusiji te je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavasoglu naglasio kako su ruski oligarsi dobrodošli u Tursku i da tamo mogu poslovati u skladu sa međunarodnim pravom.

Takav odnos kristališe zvanično državno mišljenje Turske koje je za Ukrajinu, ali ne protiv Rusije.

Analitičari smatraju da je ekonomska kriza sa kojom se Turska suočava jedan od razloga za ovakvu poziciju. Turska lira izgubila je 47 posto svoje vrijednosti u protekloj godini a cijene su skočile za 54 posto. Ovo je najveća inflacija u proteklih 20 godina i suočila je Tursku sa dubokom valutnom krizom koja nije zabilježena od 2018. godine za što stručnjaci krive Erdoganovo stajalište koje se kosi sa ekonomskim dokazima, da više kamatne stope uzrokuju inflaciju.

Turska ne želi antagonizirati Rusiju jer je vrlo ranjiva u slučaju gubitka ruske nafte, gasa i pšenice. Rusija je vitalan privredni partner za tursku ekonomiju i opskrbljiva je sa 45 posto od ukupnih potreba za prirodnim gasom i sa nevjerovatnih 70 posto od ukupnog uvoza pšenice.

Također, u 2021. godini 19 posto ili 4.7 miliona svih turista koji su posjetili Tursku došli su iz Rusije.

Izvor.klix.ba

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo