El Niño može utjecati na globalne temperature, ali sam po sebi ne otkriva kakva će zima biti u Bosni i Hercegovini
Bh. meteorolog Nedim Sladić oglasio se na društvenim mrežama povodom medijskih napisa o nadolazećoj zimi, upozoravajući da je još prerano za pouzdane zaključke o vremenskim prilikama koje bi mogle zahvatiti Balkan.
Iako prve naznake mogućih klimatskih scenarija postoje, za jasniju sliku potrebno je sačekati nove proračune sezonskih modela. Sladić naglašava da se u ovoj fazi može govoriti o vjerovatnijim scenarijima, ali ne i o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane.
Posebnu pažnju posvetio je fenomenu El Niño, njegovom razvoju i mogućem utjecaju na globalne klimatske prilike. Njegovu objavu prenosimo u nastavku.
Prognoze zime još su neizvjesne
S prognozama se vraćamo od idućeg ponedjeljka, no za sada, kao uvod, donosim jedan kratak osvrt na ono što proteklih sedmica čitamo u medijima o nadolazećoj zimi.
Za razliku od ljetnih prognoza, kod kojih se određeni obrasci atmosferske cirkulacije mogu prepoznati i nekoliko sedmica unaprijed, o zimi trenutno još ne možemo govoriti s velikom pouzdanošću. Prve naznake postoje, ali za jasniju sliku trebat će nam još vremena i novih proračuna sezonskih modela, uz veliki oprez prilikom korištenja prošlih analogija.
I tada ćemo govoriti o vjerovatnijim scenarijima, a ne o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane, naveo je Sladić.
Šta je El Niño i kako nastaje?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje međudjelovanjem okeana i atmosfere u tropskom istočnom i centralnom dijelu Tihog okeana. Njegov razvoj prati se kroz promjene temperature površine mora, atmosferskog pritiska, pasata i drugih klimatskih pokazatelja.
Jedan od njih je indeks južne oscilacije (SOI), koji prikazuje razliku u atmosferskom pritisku između Tahitija i Darwina. Negativne vrijednosti ovog indeksa uglavnom su povezane s fazom El Niña, ali se njegova jačina ne može procijeniti samo na osnovu tog pokazatelja.
Kada El Niño postaje posebno snažan?
Izraz „super El Niño“ koristi se za naročito snažne epizode ovog fenomena. Uobičajeno se povezuje s anomalijama temperature površine mora većim od približno dva stepena Celzijusa u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku.
Ipak, klasifikacija zavisi od područja koje se posmatra i odabranog indeksa, a jedan od ključnih pokazatelja je regija 3.4 u ekvatorijalnom Pacifiku.
Među prethodnim snažnim epizodama izdvajaju se one iz perioda 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine. Međutim, svaki El Niño razvija se na drugačiji način, zbog čega ni njegove posljedice nisu uvijek iste.
Posljedice se mogu osjetiti i nakon vrhunca fenomena
Snažne epizode El Niña često dostižu vrhunac tokom kasne jeseni ili zime na sjevernoj hemisferi, ali njihov razvoj i trajanje mogu se razlikovati. Utjecaj na klimatski sistem može se nastaviti i nakon što anomalije temperature površine mora počnu slabiti.
Drugim riječima, reakcija klimatskog sistema nije trenutna, već može kasniti.
El Niño mijenja raspodjelu toplote u tropskom Pacifiku, kao i razmjenu energije između okeana i atmosfere. Promjene okeanske cirkulacije i termokline utiču na to gdje se toplota zadržava i kako se prenosi prema površini, gdje se razmjenjuje s atmosferom.
Zbog toga se posljedice ne moraju pojaviti istovremeno s vrhuncem fenomena. Globalna srednja temperatura može reagovati sa zakašnjenjem, a snažan El Niño može doprinijeti njenom porastu tokom narednih mjeseci.
Ipak, anomalija temperature mora od nekoliko stepeni u jednom dijelu Pacifika ne znači automatski jednak ili unaprijed određen porast globalne temperature. Na konačan odgovor utiču i drugi procesi u klimatskom sistemu, uključujući njegov ukupni energetski imbalans.
Šta to znači za zimu na Balkanu?
Kada je riječ o zimi na Balkanu i u Evropi, utjecaj El Niña znatno je složeniji nego što bi se moglo zaključiti na osnovu pojedinih medijskih naslova.
Njegov utjecaj najdirektnije se osjeća u tropskom Pacifiku i područjima čija je klimatska varijabilnost snažno povezana s tom regijom. Posljedice se mogu proširiti i na dijelove Sjeverne i Južne Amerike, Karibe, jugoistočnu Aziju i Australiju, ali njihov karakter zavisi od godišnjeg doba i drugih klimatskih faktora.
Zbog toga sam fenomen El Niño nije dovoljan da bi se unaprijed pouzdano odredilo kakva će biti zima u Bosni i Hercegovini i ostatku Balkana. Za konkretnije procjene potrebno je sačekati nove sezonske proračune i analizirati širu sliku atmosferskih i okeanskih procesa.
