Kineska vlada koristi novac i moć kako bi stvorila alternativu globalnim vijestima u kojima dominiraju novinske kuće poput BBC-ja i CNN-a.
Neposredno prije zatvaranja granica, uoči izbijanja pandemije, međunarodno novinarsko udruženje odlučilo je ispitati svoje članove o temi koja se neprestano javljala u neformalnim razgovorima, šta Kina radi?
Ono što je otkriveno u studiji bilo je zapanjujuće po svom opsegu. Novinari iz tako malih zemalja poput Gvineje Bisau pozvani su da potpišu sporazume sa svojim kineskim kolegama. Kineska vlada je distribuisala verzije svojih propagandnih novina China Daily na engleskom i također na srpskom jeziku. Filipinski novinar procijenio je da je više od polovine priča na filipinskim vijestima došlo iz kineske državne agencije Xinhua. Kenijska medijska grupa prikupila je novac od kineskih investitora, a zatim otpustila kolumnistu koji je pisao o kineskom ophođenju prema Ujgurima. Novinari u Peruu suočili su se sa žestokim kritikama borbenih kineskih državnih vlasti na društvenim mrežama.
Ono što se u svakoj zemlji činilo neobičnom lokalnom anomalijom čini se kao strategija za stvaranje alternative globalnim vijestima u kojima dominiraju novinske kuće poput BBC-ja i CNN-a i ubacivanje kineskog novca, moći i perspektive u medije u gotovo svim zemljama svijeta.
Međutim, studija je pokrenula očigledno pitanje, šta Kina planira učiniti ovom novom silom?
Odgovor dolazi u drugom izvještaju koji bi u srijedu trebala objaviti Međunarodna federacija novinara, unija novinarskih sindikata sa sjedištem u Briselu, čija misija daje globalni pogled na vijesti širom svijeta. Grupa je angažirala autoricu prvog izvještaja Louisu Lim, koja je razgovarala s novinarima u 54 zemlje. Lim je kazala da intervjui otkrivaju aktiviranje postojeće medijske infrastrukture koju je Kina uspostavila globalno.
Kako se pandemija počela širiti, Peking je globalnu medijsku infrastrukturu koristio za postavljanje pozitivnih narativa o Kini u nacionalne medije, kao i za mobilizaciju novih taktika poput dezinformacija.
Kineska medijska strategija nije tajna, a kineska vlada kaže da se njena kampanja ne razlikuje od onoga što su moćni globalni igrači radili više od jednog vijeka.
Izvještaj je otkrio da je novi medijski iskorak pratio intenzivan rad kineske diplomatije u pandemiji, pružajući u početku zaštitnu opremu, a zatim i vakcine zemljama širom svijeta. Italijanski novinari rekli su da su pritisnuti da vode božićni govor predsjednika Xi Jinpinga i dobili su verziju prevedenu na italijanski jezik. U Tunisu je kineska ambasada ponudila sredstva za dezinfekciju ruku i maske sindikatu novinara, a državnoj radioteleviziji skupu televizijsku opremu i besplatan prokineski sadržaj.
Provladin tabloid u Srbiji sponzorisao je bilbord sa slikom kineskog lidera i rječima “Hvala, brate Xi”.
Rastuća autoritarnost, tretman Ujgura i suzbijanje neslaganja u Hong Kongu narušili su ugled Kine, čak i prije nego što je pandemija započela u Wuhanu. A neke vlade počele su otežavati funkcionisanje kineskih državnih medija u njihovim zemljama. Britanski regulator za medije oduzeo je dozvolu glavnom kineskom državnom emiteru. Ali veliki dio kineske diplomatije usredotočen je na mjesta koja, iako možda nemaju kulturnu ili finansijsku moć evropskih zemalja, ipak imaju pravo glasa u UN-u. Iako se čini da su često improvizacijski i da im ponestaje lokalnih ambasada, kineski napori imaju globalni utjecaj.
Izvor: klix.ba
