MARKETING

ADA PROMET Velika Kladusa - Tehnicki pregled

Gradovi u Unsko-sanskom kantonu bez strategija za mlade

Niti jedna od šest općina i dva grada u Unsko-sanskom kantonu nema javno istaknutu važeću strategiju za mlade nakon što su u nekim one istekle ili nikada nisu ni bile donesene, a što je obaveza prema Zakonu o mladima Federacije, pokazuje analiza.

Pišu: Lajla Žalić, Nudžejma Karajić, Hava Puškar, Selma Puškar

U Općini Bosanski Petrovac nikada nije usvojena strategija za mlade jer nije bilo dovoljno novca, kaže Adnan Družić, službenik za mlade u ovoj općini.

Prema ranijoj analizi Vijeća mladih Federacije, polovina općina ili gradova u ovom entitetu uopće nije planiralo izdvajati novac za pripremanje strategije, dokumenta koji bi jasnije odredio politike pomoći mladima.

Družić objašnjava da lokalne institucije podržavaju mlade, ali tek kada oni sami pokažu želju.

“Mladi u Bosanskom Petrovcu prvenstveno rade na rješavanju svojih problema pa zatim onda institucije”, kaže Družić.

On objašnjava da je Općina usvojila odluku da daje podršku mladima i inicijativu za izradu strategije. Za aktivnosti mladih – novčane podrške studentima, grantove Vijeću mladih i sportskim i obrazovnim ustanovama – Općina izdvaja 98.000 konvertibilnih maraka (KM), dodaje on.

Prema Zakonu o mladima Federacije Bosne i Hercegovine iz 2010. godine, svi nivoi vlasti u ovom entitetu, što uključuje i općine i gradove, bili su dužni usvojiti strategiju za mlade. Ovaj dokument treba da navede probleme mladih, njihove potrebe i načine na koje se oni mogu riješiti odnosno ispuniti. Strategija predstavlja okvir za rješavanje problema mladih i moguće je pratiti njeno ispunjenje.

Ali istraživanje i analiza dostupnih podataka na internet stranicama općina u Unsko-sanskom kantonu i razgovori s predstavnicima mladih pokazali su da niti jedan lokalni nivo vlasti u kantonu nije objavio strategiju koja se trenutno primjenjuje.

Takav odnos lokalnih vlasti isključuje mlade iz donošenja važnih odluka o njima, objašnjava Jasmina Banjalučkić, generalna sekretarka Vijeća mladih Federacije.

Sam Unsko-sanski kanton ima važeću Strategiju za mlade, imenovanog službenika i komisiju za mlade, raspisuje pozive za projekte mladih i izdvaja sredstva za njihovo stambeno zbrinjavanje, ali niti jedan mehanizam nije kreiran u punom kapacitetu, kaže Banjalučkić.

“Nikada nije usvojen akcioni plan za strategiju, kao ni budžet, sredstva za projekte i stambeno zbrinjavanje su izuzetno mala i nedovoljna za bilo kakvu ozbiljniju podršku. Dakle, možemo govoriti o nepotpunoj implementaciji zakona”, kaže ona i kao pohvalno ističe volju predstavnika institucija da razgovaraju s mladima, uključuju ih i pokušavaju poboljšati postojeće stanje. 

Nedovoljna posvećenost mladima

Zakonom su općine dužne i da obezbijede prostor i budžet za mlade, ali i da imenuju komisiju i vijeće mladih te službenika za mlade. Analiza i razgovori pokazuju da barem tri od pet općina odnosno gradova u Unsko-sanskom kantonu nemaju imenovane službenike za mlade.

Prema Analizi implementacije Zakona o mladima Vijeća za mlade Federacije za 2019. godinu, trećina općina u ovom entitetu nije imala imenovanog službenika za mlade. Najmanje dvije trećina općina ili gradova u Federaciji u 2019. godini nije imala usvojenu strategiju za mlade, a polovina ih tada nije ni imala plan da takav dokument usvoji. U većini općina mladi nisu imali svoj prostor niti su im lokalne vlasti davale novac za prostor, a komisiju za mlade nije imalo 25 posto njih, pokazala je analiza Vijeća mladih Federacije.

“Ono što je najlošije implementirano jeste uključivanje mladih u procese odlučivanja [Komisije za mlade] te veoma mala budžetska izdvajanja za projekte mladih i omladinskih udruženja. Vrlo često govorimo o iznosu od 1.000 ili 2.000 KM za implementaciju određenih projekata, a što suštinski uopće ne doprinosi poboljšanju položaja mladih u zajednici”, kaže Banjalučkić.

U Velikoj Kladuši tokom 2020. godine nisu izdvajali novac za projekte mladih. Iz Općine Velika Kladuša su na upit odgovorili kako je grant za sufinansiranje projekata mladih u 2020. godini iznosio 20.000 KM. Ali u nacrtu budžeta za 2021. godinu, u dijelu o izvršenju budžeta, navodi se kako od ovoga iznosa nije potrošena niti jedna marka.

“To je bila praksa gotovo svake godine u prošloj deceniji”, kaže Amir Purić, lokalni vijećnik iz Naše stranke.

“Grant je varirao između 10.000 i 20.000, ali iz njega sredstva nikada nisu isplaćivana, niti je raspisivan javni poziv za dodjelu tih sredstava”, kaže Purić i dodaje kako je grant za sufinansiranje projekata mladih u Velikoj Kladuši za 2021. godinu 25.000 KM.

“Ali sumnjam da će taj iznos biti i utrošen”, kaže on.

Iz Grada Cazin su odgovorili da ove godine planiraju grant za omladinske projekte od 10.000 KM te grant za omladinsku banku od 17.000 KM, isplatu stipendija u vrijednosti od 200.000 KM i 50.000 KM za Vijeće mladih, odnosno uspostavu omladinskog centra i projekte. Potvrdili su da je ove godine formirana i Komisija za mlade.

DCIM\100MEDIA\DJI_0041.JPG

Purić objašnjava da u Velikoj Kladuši postoji Komisija za pitanje mladih, koju u svakom mandatu imenuje Općinsko vijeće i sastavljena je od troje vijećnika i dvoje vanjskih članova “koje također predlažu stranke”.

Ali Purić kaže da službenik za mlade nikada nije imenovan.

“Niti je ta pozicija ubačena u sistematizaciju radnih mjesta Općine iako je, po Zakonu o mladima Federacije, to jedna od obaveza organa lokalne samouprave”, kaže on.

Ova općina ne ispunjava ni drugu zakonsku obavezu o strategiji za mlade. Purić kaže kako je Općina 2010. donijela Strategiju za mlade, koja je važila do 2014. godine.

“Najveći dio mjera iz te strategije nije implementiran, a [Općinsko] vijeće nikad nije razmatralo stepen realizacije svega onog što je strategijom planirano. Nakon 2014. se Strategija gotovo više i ne spominje, a ništa bolja situacija nije ni s drugim strateškim dokumentima koji se donose i usvajaju samo kada su uslov međunarodnih institucija za povlačenje sredstava iz njihovih grantova”, kaže on.

Iz Općine Velika Kladuša su u svom odgovoru naveli kako omogućavaju druge grantove koji se također odnose na mlade, ali i sufinansiraju prevoz i stipendiranje učenika.

“To je pozitivna praksa koja je uvedena u periodu 2004.–2012. i koja se s vremena na vrijeme pokušava dokinuti. Naprimjer, u periodu 2012.–2016. su znatno smanjena sredstva za ove namjene. Činjenica je da danas, iako je budžet Općine veći nego prije deset godina, izdvajamo manje sredstava za stipendiranje i prevoz nego tada. Dijelom je to iz objektivnih razloga (smanjenje broja učenika i studenata), a dijelom i kao posljedica smanjenja sredstava za ove namjene nakon 2012. godine”, objašnjava Purić.

Propuštena prilika za podršku mladima

Strategiju prema mladima imala je i Općina Ključ, ali je ona istekla još 2017. godine, objašnjava Jasmina Banjalučkić.

“Nažalost, nikada nije usvojen akcioni plan sa budžetom te je i sama realizacija dokumenta nedostajala. Na inicijativu referentice za mlade i Vijeća mladih, u budžetu za 2021. su planirana sredstva za kreiranje nove strategije”, dodaje ona.

Ali ona upozorava da se generalno na području Općine Ključ “jako malo radi na pitanjima mladih”.

“Pod time prvenstveno mislim na financijska izdvajanja za zapošljavanje i samozapošljavanje, stipendije koje su ukinute te su se u proteklim godinama izdvajala sredstva za novčanu pomoć pri studiranju, a koja su nedovoljna i relativno mala”, kaže Banjalučkić i objašnjava kako postoji Komisija za kulturu, sport i mlade, a ove je godine po prvi put član Komisije i predstavnik Vijeća mladih Općine Ključ.

“Dobra praksa u Ključu je podrška radu Vijeća mladih, koja je postojala od 2014. godine. Podrška se uglavnom odnosi na novčana sredstva dodjeljivana za rad Vijeća. Podrška nije bila kontinuirana i varirao je iznos dodijeljenih sredstava, ali isto tako su varirale i aktivnosti Vijeća mladih usljed odlaska mladih na fakultet ili čak stalnog odlaska izvan države BiH”, kaže ona.

Napominje kako je najveći problem mladih u BiH i dalje nezaposlenost, “ali ono što mladi sve više ističu jeste njihovo nezadovoljstvo usljed korupcije, nepotizma, lošeg političkog vodstva i kontinuirano lošeg odnosa prema potrebama mladih”.

Takav odnos na lokalnom niovu trebao se popraviti nakon usvajanja Zakona o mladima i mehanizmima koje je predvidio, ali koje lokalni nivoi ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri. To je bila prilika da se uspori ili smanji odlazak mladih iz BiH, smatraju sagovornici.

“Mladi u BiH ne vide perspektivu koja im nudi prostor da napreduju, formiraju porodice ili ostvare svoje interese i vještine”, kaže Banjalučkić.

Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Vezane vijesti:

MARKETING

Sudo Luka logo
ada promet velika kladusa