Sindikalna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini višestruko premašuje prosječnu platu, što dodatno naglašava dubinu siromaštva u društvu. Dok građani jedva “krpe” svoje finansijske rupe svakom novom platom, ekonomisti ističu da struktura potrošnje ličnih primanja alarmantno ukazuje na stvarno stanje.
Zaposleni koji prima prosječnu platu u BiH praktično 70% svog prihoda troši na račune i hranu, što znači da je to uglavnom preživljavanje, dok za druge životne potrebe ostaje svega 30%. Zvanični podaci pokazuju da je sindikalna potrošačka korpa u martu iznosila čak 3.166 KM, dok su prosječne neto plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bile oko 1.476, odnosno 1.565 KM.
Građani prvo plaćaju račune, što zauzima trećinu plate, zatim hranu, ostavljajući vrlo malo novca za ostale potrebe. Iako veliki dio primanja odlazi na hranu, mnoge osnovne namirnice poput mesa, trešanja i jagoda su često nedostižne zbog visokih cijena.
Stručnjaci upozoravaju da upravo ovakav model potrošnje – sa dominantnim troškovima za osnovne životne namirnice – predstavlja ključni indikator siromaštva. Profesor Adnan Efendić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu ističe da je za promjene životnog standarda potrebno duže vrijeme i da kratkoročne prognoze nisu optimistične.
Kao dugoročno rješenje, analitičari predlažu jačanje domaće proizvodnje, naročito u poljoprivredi, kako bi se smanjila zavisnost od uvoza. Ipak, uprkos jasnim smjernicama, put do stvarnih poboljšanja još uvijek je obilježen praznim obećanjima.
