Umjetna inteligencija (AI) postaje sve prisutniji alat u oblikovanju javnog mnijenja, a ni Bosna i Hercegovina (BiH) nije imuna na ovaj trend koji će, pretpostavlja se, postati sve izraženiji u periodu predizborne kampanje.
Iako donosi brojne prednosti, njena primjena u političkim kampanjama otvara ozbiljna pitanja o etici i manipulaciji.
U praksi, zloupotreba umjetne inteligencije u političkim kampanjama već je zabilježena u više zemalja širom svijeta.
Praksa u drugim državama
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pojavili su se AI generisani robopozivi koji su imitirali glas političkih lidera i pozivali građane da ne izlaze na izbore, dok su društvene mreže bile preplavljene lažnim videosnimcima i izmišljenim incidentima.
Slični obrasci zabilježeni su i u Francuskoj, gdje su deepfake sadržaji korišteni za širenje izmišljenih priča i diskreditaciju političara.
U Indiji su kampanje otišle korak dalje, koristeći AI za “oživljavanje” preminulih političkih figura i njihovo uključivanje u savremenu propagandu.
Ovi primjeri jasno pokazuju da umjetna inteligencija, bez adekvatne kontrole, može postati snažno sredstvo manipulacije koje ozbiljno ugrožava integritet izbornog procesa.
Iako BiH nije u fokusu globalnih AI manipulacija, predstojeći izbori će pokazati u kolikoj mjeri prati ovaj negativni trend. Nedostatak zakonske regulative i slaba medijska pismenost od BiH prave plodno tlo za zloupotrebu umjetne inteligencije u političke svrhe.
